Program uključuje 20 lokacija u Hrvatskoj i do 15. prosinca trebao bi rezultirati pouzdanim podatcima o (ne)prisutnosti virusa, vrsti ili soju i s tim u vezi mogućoj patogenosti i potrebi za daljnjim preventivnim djelovanjem. Veterinari, liječnici i ornitolozi tim će aktivnostima osim ribogojilišta i parkova prirode i šuma obuhvatiti i močvarna područja.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Mate Brstilo rekao je da će Program pretraživanja divljih ptica radi utvrđivanja moguće prisutnosti i proširenosti virusa ptičje gripe stajati oko tri milijuna kuna, a sav posao poskupljuje hvatanje zaštićenih vrsta ptica, uzimanje brisa i njihovo puštanje u prirodu. Program će obuhvatiti oko 70 posto divljih pataka i gusaka, 20 posto galebova i 10 posto ćurlina i kormorana.
U Srbiji i Crnoj Gori jučer je zabranjen lov na pernatu divljač. U nas se još o tome ne razmišlja, a odluku ćemo donijeti čim dobijemo rezultate Programa, rekao je Robert Laginja iz Uprave za lovstvo.
"Prvi rezultati nalaza, ali samo ako se otkrije zaraza, mogući su već za nekoliko dana, a potpun i siguran nalaz imat ćemo za tri tjedna", rekao je Vladimir Savić iz Centra za peradarstvo Hrvatskoga veterinarskog instituta. Objasnio je da opasnost za zarazu ljudi vrlo malena i da osim u Vijetnamu, Tajlandu i Indoneziji nigdje u svijetu nije zabilježena zaraza ljudi.
"Jedino je na Dalekom istoku, gdje je velik broj zaražene peradi i gdje je do sada ubijeno sto milijuna komada peradi, moguća pandemija, s mutacijom virusa i prenošenja zaraze s čovjeka na čovjeka", rekao je Savić. Zarazu je moguće prenijeti pijenjem krvi zaražene ptice, "a takav ritual nakon borbe pijetlova uobičajen je samo na Tajlandu".
Pečene divlje patke, primjerice, mogu se jesti bez straha, jer se toplinskom obradbom virus ubija, "ali je za svaki slučaj potrebno prati ruke nakon pripravljanja sirova mesa, što vjerojatno i inače činimo", kazao je dr. Savić. On je na čelu Laboratorija pri Hrvatskom veterinarskom institutu gdje se već nekoliko godina provodi testiranje domaće peradi na prisutnost ptičje gripe.
Program obuhvaća i pojedine peradarske farme i kućanstva koja uzgajaju perad jer su u slučaju proširenja zaraze s divljih na uzgojna jata "moguće velike ekonomske štete".
"Za sada je moguć kontakt virusa s domaćom peradi vrlo malen "jer u Hrvatskoj tehnologija uzgoja na peradarskim farmama obuhvaća i biosigurnosne mjere", tvrdi Savić. Da je tako sveobuhvatan preventivan rad potreban, potvrđuju i primjeri iz europskih zemalja pa je Savić naveo primjer takva djelovanja u Nizozemskoj gdje je nakon pojave zaraženih primjeraka bilo ubijeno nezaraženih 30 milijuna kokoši i purana da bi suzbili bolest. "Drugi je primjer Italija koju je suzbijanje stajalo17 milijuna komada peradi i pola milijarde eura", rekao je Savić.
Na novinarsko pitanje o riziku uvoza peradi iz BiH Brstilo je rekao da iz BiH uvozimo proizvode od peradi, ali "živu perad ne uvozimo i nema razloga da se donose neke zabrane".