"Ptičja gripa prvenstveno je bolest ptica, a njezin je virus prešao na ljude jedino u jugoistočnoj Aziji, i to u vrlo lošim uvjetima gdje je već bilo zaraženo na milijune ptica i peradi", izjavila je danas Hini Gjenero-Margan.
Kod nas to područje nadziru veterinarske službe, pa i u slučaju oboljenja među divljim pticama ne znači da će se virus širiti na domaću perad, a pogotovo ne na ljude, naglašava Gjenero-Margan.
Što se tiče lijekova koji se u medijima spominju kao lijekovi protiv gripe, Gjenero-Margan pojašanjava da se antivirusni lijekovi ili inhibitori gripe osiguravaju za rizične skupine ljudi, tj. one s povećanim rizikom od razvijanja komplikacija uslijed gripe, a koji se iz nekog razloga ne smiju cijepiti.
Koriste se za ljude s pojačanim rizikom od komplikacija, kao što su kronični bolesnici, starije osobe i sl. radi skraćenja trajanja bolesti i ublažavanja simptoma, a u pandemiji se može dogoditi da još neke skupine ljudi budu pod pojačanim rizikom.
"Kod očekivanja pandemije, tj. globalnog i masovnog širenja novog soja virusa, svaka Vlada osigurava zalihe tih lijekova za rizične skupine, pa tako očekujemo da i naša država osigura potrebne količine", napominje Margan.
Cijepljenje protiv obične gripe korisno je i u slučaju pojave pandemijske gripe, kako se organizam ne bi oslabio oboljenjem od obične gripe, ali i da se sa sigurnošću može utvrditi je li u pitanju pandemijska gripa.
"U ovom trenutku virus ptičje gripe nema pandemijska svojstva niti je mutirao. O njemu se intenzivno govori jer dio stručnjaka misli da bi taj virus mogao dobiti pandemijski karakter ako bi mutirao, te stoga što se pandemija nije dogodila u svijetu odavno, još od 1969. godine".
Cjepivo protiv sadašnjeg oblika ptičje gripe već je napravljeno, no na tržištu se može očekivati tek za šest mjeseci.
"Čak ni tada nema razloga za naručivanje velikih količina cjepiva za opću populaciju već samo za direktno ugrožene skupine, tj. ljude koji rade s pticama i peradi", napominje Gjenero-Margan.