Govoreći o hrvatskom modelu visokog obrazovanja i strategiji razvoja hrvatskih sveučilišta, Primorac je istaknuo kako Hrvatska ima dostatan broj velikih sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Dodao je kako se još razmatra ustanovljenje istarskog, ustvrdivši da Hrvatska želi razvijati veleučilišta i upravo su dva nova ustanovljena u Vukovaru i Kninu.
Sličan je koncept razvoja visokog obrazovanja, rekao je, i u Njemačkoj, a veleučilišta obrazuju dostatan broj visokoobrazovanih i kvalitetnih kadrova koji se odmah mogu uklopiti u gospodarstvo. Primorac je naglasio kako visoko školstvo mora utjecati i na osnovno školstvo, čemu teži i Hrvatska.
U ovom trenutku "na hrvatskim sveučilištima je 154.258 studenata, 9112 profesora, a prosječan omjer studenata i profesora je 17:1, istaknuo je Primorac. Podsjetio je kako je do 2005. povećan broj profesora, otvoreno 500 novih radnih mjesta, uvođenjem doktorskih studija zaposleno je 900 znanstvenih novaka, a i iduće godine bit će zaposleno 400 novih profesora i 300 znanstvenih novaka. Od 2001. do 2005. u kapitalne investicije u visokom obrazovanju uloženo je 68 milijuna eura, dodao je ministar.
Govoreći o izazovima hrvatskoga visokog obrazovanja, Primorac je naveo šest ključnih čimbenika - paušalno financiranje od 2006. za fakultete i sveučilišta, pravna i funkcionalna integracija sveučilišta do 2007., razvoj sveučilišta kao istraživačkih i pedagoških mjesta, razvoj linearnog sustava do 2010., policentričan razvoj i sve veća pokretljivost profesora i studenata.
Konferencija na kojoj se okupilo 160 sudionika iz 30-ak europskih i azijskih zemalja završava večeras.