Stasi je, kako nadalje piše Bild am Sonntag, pozivajući se na spise tajne policije, od samog početka uhođenja Ratzingera držao za "jednog od najljućih protivnika komunizma".
Iz objavljenih spisa proizlazi i da je DDR nakon Ratzingerovog odlaska u Vatikan početkom osamdesetih strahovao da bi njegov antikomunizam mogao izvršiti utjecaj na negativan stav katoličke crkve naspram komunizma, "posebice u latinskoj Americi".
U spisima o papi Benediktu XVI., čije je objavljivanje on osobno dopustio, stoji da Stasi nije pronašao nikakve dokumente koji bi ukazivali na Ratzingerove aktivnosti "prije 8. svibnja 1945." dakle za vrijeme trajanja tzv. Trećeg Reicha.
Papa Benedikt XVI. osobno se zahvalio vladinoj povjerenici za Stasijeve spise Marianne Birthler što je prethodno tražila dopuštenje za objavljivanje spisam, te je njezinom uredu odao priznanje za zasluge "u prevladavanju prošlosti DDR-a".