"Nikad nisam mislio da će planski i revanšistički izgon stanovništva obilježavati praznikom", rekao je u četvrtak u raspravi pred usvajanje zakona o državnim praznicima Battelli, obrazlažući svoj glas protiv prijedloga vlade da se 15. rujna ubuduće i službeno uvrsti na kalendar državnih praznika.
Na taj je dan 1947. godine počeo je važiti Pariški mirovni ugovor kojim je Primorska postala dio Jugoslavije, a nakon Londonskog memoranduma nekoliko godina kasnije u Sloveniju je uključena i današnja slovenska obala. Na tom su području do tada Talijani bili u većini, ali su se kasnije uglavnom iselili i danas ih je samo oko 3.000.
Battelli je rekao da spomenutim zakonom Slovenija odstupa od nekih elemenata laičke i moderne države koje je pokazivala nakon svog osamostaljenja.
Ni zastupnica madžarske manjine nije bila zadovoljna zakonom o proslavi priključenja Prekmurja kojim se obnavljaju povijesne traume iz vremena nakon I. svjetskog rata.
"I Slovenci i Madžari bili su sitniš u rukama velikih sila", rekla je izražavajući suzdržanost prema prazniku. Pozsonec je rekla da je nakon prvog svjetskog rata dvije trećine madžarskog teritorija pripalo drugim državama i da je izvan Slovenije tada ostala živjeti trećina Slovenaca, pa nema razloga za slavlje.
Svi ostali zastupnički klubovi i skupine najavili su da će podržati nove praznike, te proslavu 26. prosinca kao Dana samostalnosti i jedinstva, kojim se obilježava uspomena na slovenski referendum o izlasku iz Jugoslavije.
(Hina) xfl ybr