Bajić je izvijestio da je Državni ured za reviziju 'pregledao' ukupno 1556 subjekata (poduzeća), da su nezakonitosti otkrivene u njih 11,4 posto, a kaznene prijave podignute u 4,6 posto svih revizijom obuhvaćenih subjekata.
Kao najčešća nezakonitost spominje se prodaja imovine koja nije unijeta u kapital društva (40 posto), a slijedi pretvaranje neostvarenih potraživanja u udjele (20 posto).
U 60 posto utvrđenih nezakonitosti riječ je o kaznenom djelu zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.
Bajić navodi da su kaznene prijave odbačene u čak 54 posto predmeta, uglavnom zbog zastare koja je, ističe, nastupila i prije nego su prijave podnesene.
Za tu, kako ju je nazvao, negativnu selekciju kaznenih prijava, odnosno čak 54 posto odbačenih, Bajić kaže da je u predmetima koji se tiču gospodarskog kriminala puno izraženija nego u ostalim područjima kriminaliteta, gdje se kreće oko 35 posto.
Za gospodarski kriminal puno je više i oslobađajućih presuda, oko 40 posto, dok je kod svih drugih oblika kriminala oko sedam posto.
Razloge tim po pravosuđe poraznim podacima Bajić vidi u velikom broju zastara i odbacivanja kaznenih prijava, te činjenici da su kaznena djela počinjena u vrijeme kada su na snazi bili drugačiji zakoni, velikim dijelom iz bivšeg socijalističkog sustava.
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec, govoreći o kuponskoj privatizaciji, podsjetio je na kronologiju zbivanja, na to da su besplatno podijeljene dionice iz portfelja, a njihovi ih novi vlasnici predali na upravljanje privatizacijsko-investicijskim fondovima (PIF-ovima). Istaknuo je kako dobar dio poduzeća obuhvaćenih kuponskom privatizacijom (njih oko 270) nije odgovarao kriterijima profitabilnosti i solventnosti.
Direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Vinko Radić rekao je da je u procesu pretvorbe i privatizacije promijenjena i financijska infrastruktura zemlje i vlasnička struktura banaka. Za sanaciju banaka utrošeno 13 milijardi kuna, a za isplatu osiguranih štednih uloga četiri milijarde kuna, rekao je Radić napominjući da je trenutna nominalna vrijednost portfelja oko devet milijardi kuna.
Viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Čedo Maletić govorio je o pretvorbi 22 banke u dionička društva s ograničenom odgovornošću, te osnivanju 23 nove banke.