"Držim da smo već počeli osjećati krizu u opskrbi", kazao je Jean-Pierre Favennec, direktor centra za ekonomiju i administraciju pri Institut Francais de Petrole.
Najveći proizvođači u Zaljevu, njih pet, trebaju crpiti 51,8 milijuna barela nafte dnevno do 2030. odnosno 43 posto globalne potražnje od 121,3 milijuna barela dnevno, kazao je navodeći projekcije Međunarodne agencije za energiju (IEA).
"No te zemlje, a riječ je o Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Iranu i Iraku, mogu crpiti maksimalno 38 milijuna barela nafte dnevno do te godine", kazao je Favennec na rubu jedne konferencije o nafti i plinu.
Rapidan rast potražnje gospodarstava u razvoju, posebice Kine i Indije, zaslužan je za ukupan nagli rast globalne potražnje za naftom, kazao je Herman Franssen, predsjednik američkog International Energy Associatesa. "Trenutno, pet milijardi ljudi u zemljama u razvoju troše dva barela nafte godišnje dok oni u razvijenim državama koriste 18 barela nafte u prosjeku godišnje", kazao je.
Ako Kinezi i Indijci povećaju potrošnju s dva na četiri barela nafte godišnje, to bi izazvalo povećanje globalne potražnje za 85 milijuna barela dnevno, koliko u ovome trenutku iznosi ukupna svjetska proizvodnja, rekao je Franssen.
Favennec je ustvrdio da kad bi svaki od ukupno šest milijardi stanovnika u svijetu trošio naftu kao američki građanin, naftne rezerve bile bi dostatne za samo osam godina. No kada bi trošili poput stanovnika Senegala, primjerice, nafte bi bilo za više od 100 godina, dodao je.
"Stoga je glavno pitanje ovdje potreba smanjenja potrošnje nafte kako bi se izbjegla veća kriza u opskrbi", kazao je Favennec.