Povratak u Hrvatsku prvi je povratak izbjeglica manjinskog stanovništva u matičnu zemlju koji ima pozitivan i mjerljiv rezultat u Europi, ne samo nakon posljednjeg sukoba u regiji, već i u cijeloj Europi nakon Drugog svjetskog rata, istaknuo je izvršni predsjednik HCK Nenad Javornik.
Naveo je kako je broj povratnika u Hrvatskoj do 31. srpnja ove godine dosegao 374.347. Od toga ih se iz inozemstva i izbjeglištva vratilo 133.621 srpskog etniciteta, a od raseljenih osoba unutar Hrvatske u mjesta svojeg ranijeg prebivanja vratila se 240.726 osoba, od kojih u istočnu Slavoniju njih više od 89 tisuća.
U ostale dijelove Hrvatske vratila se 151.424 raseljene osobe od kojih 23.203 srpskog i 128.221 hrvatskog ili drugog etničkog porijekla.
Javornik je naglasio kako je HCK u proces povratka i pomoći stanovništvu aktivno uključen još od 1995. i to kroz programe mobilnih timova, kućnih posjeta, najnužnijih popravaka stambenog prostora, sanacije vode i drugih aktivnosti.
Naveo je da je hrvatska Vlada potpisnica Sarajevske deklaracije o povratku izbjeglica kojom je utvrđen program i rokovi svih aktivnosti vezanih za povratak. Završetak tog procesa predviđa se do konca 2006., rekao je Javornik dodajući kako hrvatska Vlada u budžetu za sljedeću godinu predviđa dodatnih 2,3 milijarde kuna za rješavanje preostalih neriješenih stambenih pitanja, razvojne programe te ostalo što je potrebno za povratak 20 do 25 tisuća ljudi, koliko je do sada podnijeto zahtijeva.
Predstavnik Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice u Republici Hrvatskoj Jean-Claude Concolato rekao je kako je posljednjih 70-tak godina u Europi i u svijetu bilo puno sukoba sa značajnim raseljavanjem populacije, ali niti jedan nije završen tako masovnim povratkom kao u Hrvatskoj. Deset godina nakon rata u Hrvatskoj se vratilo 33 posto raseljenih osoba. No, Concolato je ujedno upozorio kako demografska slika povratnika govori o ljudima prosječne starosne dobi od 50 godina, dok je broj mlađih od 19 godina iznimno mali. Upozoravajući na teške materijalne probleme s kojima se susreću povratnici rekao je kako ni UNHCR, niti HCK nisu agencije za ekonomski razvoj.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i Potpredsjednik HCK-a Mato Arlović upozorio je i na potrebu višesmjernih povrataka i u druge države bivše Jugoslavije. Tu je prije svega istaknuo problem Hrvata iz Vojvodine i s Kosova, te probleme Bošnjaka i Hrvata prilikom povratka u Republiku Srpsku.