Del Ponte će kao gošća konferencije održati uvodni govor, te sudjelovati na okruglom stolu na temu "Tranzicijska pravda: pravda za žrtve" i na plenarnoj raspravi posvećenoj statusu Kosova.
Tijekom poslijepodnevne pauze u radu skupa, haška tužiteljica će održati konferenciju za novinare.
Konferencija u Bernu okupit će pedesetak sudionika, švicarskih diplomata, znanstvenika i novinara, predstavnika vlada i nevladinih organizacija iz regije, članova misija OESS-a , UNHCR-a i drugih međunarodnih agencija angažiranih u regiji. Europsku uniju predstavljat će Stefan Lehne, direktor za Balkan u Vijeću EU.
U raspravi na okruglom stolu na temu "Imovinska prava i povratak" iz Hrvatske će sudjelovati predstojnik vladina Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice Lovre Pejković.
"Iznijet ćemo rezultate koje je Republika Hrvatska ostvarila na povratku izbjeglica, naša iskustva na tom planu, te ono što je preostalo da se učini kako bi se ispunio plan o dovršetku tih procesa do kraja 2006.", najavio je Pejković u telefonskom razgovoru.
Također će biti izloženi svi modeli restitucije imovine izbjeglica, kao i model primjenjen za nekadašnje korisnike stanarskog prava, kojima je država ponudila stanove u najam u cilju poticanja povratka, dodao je Pejković.
On je naglasio da je Švicarska zemlja koja se prva uključila u poslijeratnu obnovu Hrvatske, sudjelujući u obnovi Dubrovačkog primorja, zadarskog zaleđa i drugih područja odmah nakon njihova oslobađanja, te da je sve do danas kontinuirano prisutna u pružanju pomoći na raznim područjima.
U raspravi na forumu o pravdi za žrtve, sudjelovat će i Vesna Teršelić, direktorica dokumentacijskog centra za ratne zločine "Documenta" iz Zagreba, koja će govoriti o radu te nevladine udruge na prikupljanju podataka o žrtvama ratnih zločina u Hrvatskoj 1991-95. godine.
"Važno je dokumentirati što se točno dogodilo u ratu, zabilježiti imena svih ubijenih kao i tko se u vrijeme pogubljenja nalazio u blizini", kazala je o predstavljanju rada centra Documenta na konferenciji Vesna Teršelić, u telefonskom razgovoru.
Prikupljanje podataka o svim žrtvama ratnih zločina, ocijenila je "važnim kako za utvrđivanje činjenica i istine, tako i da se kao društvo suočimo s onim što se događalo i sagledamo ratna zbivanja u cijelosti".
Na primjeru sadašnje istrage zločina nad srpskim civilima u Osijeku 1991., ocijenila je kako se u "Hrvatskoj sve više procesuiraju ratni zločini, te da sudovi preuzimaju dio odgovornosti za procesuiranje na sebe, a može se očekivati da to učini i državno odvjetništvo".
Jugoistočna Europa predstavlja jednu od prioritetnih regija za švicarsku vanjsku politiku, navodi organizator skupa Thomas Greminger, voditelj Odjela za političke poslova u švicarskom ministarstvu vanjskih poslova.
Švicarska je u regiji angažirana kroz humanitarnu pomoć, tehničku suradnju, financijsku podršku, civilnu izgradnju mira, sudjelovanje u vojnim i civilnim misijama, kao i u političkom dijalogu među zemljama, na temeljima europske solidarnosti i s ciljem da narodi jugoistočne Europe čim prije postanu pravi politički i ekonomski partneri, ističu organizatori skupa.
Ocjenjujući kako se u 10 godina nakon rata u Hrvatskoj i BiH, te šest godina nakon intervencije NATO-a na Kosovu, dogodilo puno promjena, oni upozoravaju da se ni danas ne može govoriti o održivom miru, te da su ratom pogođene zemlje regije, unatoč tome što su djelomice obnovljene, i što su demokracija i vladavina prava u porastu, i dalje opterećene neriješenim problemima kao što su povratak izbjeglica, traganje za nestalima, bavljenje prošlošću i ratnim zločincima, spora ekonomska obnova i visoka nezaposlenost.