Prvo pojavljivanje Križića pred sucem Alphonseom Orieom zakazano je za ponedjeljak u 14:30 sati, dok je za 15:15 zakazano izjašnjavanje o krivnji bivšeg glavnog urednika Slobodne Dalmacije Josipa Jovića, također optuženog za nepoštivanje suda zbog objave identiteta i iskaza istog zaštićenog haškog svjedoka u svome listu u studenom i prosincu 2000. godine.
Iako optuženi Križić i njegov odvjetnik Emil Havkić unatoč inzistiranju novinara nisu željeli "ni potvrditi ni opovrgnuti da u ponedjaljak putuju u Haag", pri čemu se Havkić krajnje neuobičajeno pozvao i na odvjetničku tajnu, iz drugih izvora se saznaje da su obojica na listi putnika jutarnjeg leta iz Zagreba za Amsterdam i da su rezervirali hotel u Haagu, te kako će se u zakazano vrijeme pojaviti u Haškom sudu.
Josip Jović i njegov branitelj Krešimir Krsnik potvrdili su u telefonskom razgovoru da se neće odazvati pozivu za izjašnjavanje o krivnji već će pred hrvatskim pravosuđem pokrenuti postupak osporavanja nadležnosti Haškog suda za kazneno djelo za koje ga se tereti.
"Neću se pojaviti u Haškom sudu. Pisao sam ministrici pravosuđa, a moj je odvjetnik uputio predstavku ICTY-u", kazao je Jović dodajući kako "ne očekuje da će hrvatski sud izdati nalog za njegovo uhićenje" jer smatra da je Ustavni zakon o suradnji s ICTY-em na njegovoj strani.
Njegov odvjetnik Krsnik kazao je da će se odazvati pozivu Haaga samo ako hrvatski sud potvrdi da je ICTY nadležan i za novinare.
"Nećemo doći u Haag jer osporavamo nadležnost suda u ovom postupku i želimo da hrvatski sudovi, temeljem Ustavnog zakona o suradnji, utvrde da li je ICTY nadležan.
Ukoliko naši sudovi donesu presudu da je Haški sud nadležan mi ćemo se svakako odazvati", kazao je Krsnik i dodao da je ICTY-u uputio podnesak u kojem je objasnio da žele u cijelosti poštivati proceduru predviđenu Ustavnim zakonom.
U tom zakonu izričito stoji da je Hrvatska dužna surađivati s Haškim sudom "samo u slučajevima teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava", a ne i u tako "bizarnim slučajevima" kao što je sudski progon novinara, kazao je Krsnik. "Uvreda suda nije ratni zločin", naglasio je.
Na upit o tome od kojeg suda očekuje odluku o osporavanoj nadležnosti ICTY-a Krsnik je rekao da je to u prvom stupnju Županijski sud u Splitu, potom Vrhovni sud a na kraju Ustavni sud, na koji će "svakako ići".
Pomoćnik ministrice pravosuđa Jakša Muljačić, nadležan za suradnju s ICTY-em, potvrdio je da je Josip Jović uputio apel ministrici Vesni Škare Ožbolt u kojem osporava da je Hrvatska obvezna surađivati s Haagom u njegovu slučaju, na način na koji je obvezna surađivati kod optuženih za ratne zločine, pozivajući se na Ustavni zakon.
"Ustavni zakon u članku 1. preuzima Statut ICTY-a i Pravilnik o postupku i dokazima, a Pravilnik za djela uvrede suda predviđa analognu primjenu istih pravila kao kod optuženih za ratne zločine", kazao je Muljačić, napominjući kako Jović ima loše pravne savjetnike i nastoji politizirati svoj slučaj.
Haški sud, po njegovim riječima, nije odredio prisilne mjere za Jovića ali će to vjerojatno učiniti ako se on ne pojavi dobrovoljno.
Pomoćnik ministrice je kazao da je prije nekoliko dana Joviću odgovorio pismom, u kojem je naveo da Haški sud "ukoliko se on ne pojavi dobrovoljno, može izdati nalog za uhićenje, koji će Hrvatska morati provesti".
Sudac Orie je 9. rujna izdao je nalog kojim se potvrđuju i otpečaćuju optužnice protiv Jovića i Križića.
Jovića se tereti da je kao glavni urednik Slobodne Dalmacije između 27. studenoga i 29. prosinca 2000. "svjesno i hotimice ometao provođenje pravde objavljujući identitet zaštićenog svjedoka ICTY-a, objavljujući činjenicu da je svjedok svjedočio na zatvorenoj sjednici Tribunala, i objavljujući izvatke iz njegova iskaza, u cijelosti ili djelomice, te izravno kršeći sudski nalog od 1. prosinca 2000.".
Križića se tereti jer je kao glavni urednik Hrvatskog slova u studenom i prosincu 2004. otkrio "identitet zaštićenog svjedoka, izvatke svjedočenje sa zatvorene sjednice i činjenicu da je zaštićeni svjedok svjedočio u postupku pred Tribunalom koji je bio zatvoren za javnost".
Istovrsne optužnice za uvredu suda ICTY je u travnju ove godine podigao protiv još četvorice hrvatskih novinara. Bivši glavni urednik Hrvatskog slova Domagoj Margetić i direktor lista Stjepan Šešelj optuženi su zbog objava identiteta i iskaza istog zaštićenog svjedoka sa suđenja Blaškiću, dok su glavni urednik tjednika Hrvatski list Ivica Marijačić i suradnik lista, umirovljeni general i bivši obavještajac Markica Rebić, optuženi zbog objave identitata i iskaza drugog zaštićenog svjedoka iz istog procesa, jednog bivšeg nizozemskog pripadnika UNPROFOR-a u BiH. Sva četvorica su se 2. lipnja dobrovoljno pojavili pred Haškim sudom i odbacili optužbe za koje ih se tereti.
Zaštićeni svjedok optužbe sa suđenja Blaškiću, zbog čije je objave identiteta i iskaza Haški sud podigao optužnice protiv četvorice hrvatskih novinara a istragom ih je bilo obuhvaćeno i više, sam je u jednom intervjuu otkrio da je svjedočio na zatvorenoj sjednici ICTY-a, samo nekoliko dana po povratku iz Haaga.
U intervjuu "Večernjem listu" od 23. ožujka 1998., zaštićeni svjedok - današnji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, potvrdio je da je prethodnog tjedna svjedočio na zatvorenoj sudskoj sjednici na suđenju Tihomiru Blaškiću pred ICTY-em. Istaknuo je, među ostalim, kako nije svjedočio protiv generala Blaškića, niti protiv bilo koga drugog, već samo o nekim okolnostima koje su mu bile poznate, a o kojima je "po hrvatskim propisima, bio dužan reći što zna". Odluku da svjedoči na zatvorenoj sjednici obrazložio je činjenicom da je njegov prethodni iskaz pred istražiteljima ICTY-a bio ispolitiziran.