Njihovi posmrtni ostatci nađeni su u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Gori, a potvrda o identitetu za njih 45 dobivena je metodom DNA, a za sedam ih je dao ICMP.
Rezultat pokazuje svrhovitost projekta povećanjem učinkovitosti identifikacije, rekao je načelnik Uprave za zatočene i nestale i pomoćnik ministrice pukovnik Ivan Grujić na konferenciji za novinare, napomenuvši de se na neke rezultate čekalo i 14 godina.
Od svibnja ove godine, kad je započet zajednički podprojekt Ministarstva i ICMP-a, razmijenjeno je 3708 nalaza. Prethodio mu je drugi podprojekt u okviru kojem je u studenom prošle godine prikupljeno 756 uzoraka krvi od obitelji nestalih koje borave i prebivaju u Hrvatskoj, a nisu se odazvale prijašnjim uzimanjima uzoraka za identifikaciju analizom DNA, rekao je Grujić.
Podsjetio je da je agresija na Hrvatsku uzrokovala neizvjesnost sudbine 18 tisuća zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Ekshumacijama od 1995., kojima koordinira Uprava, iz 141 masovne i više od 1700 pojedinačnih grobnica iskopani su posmrtni ostatci 4036 žrtava, od kojih su do sada identificirani posmrtni ostatci 3264 osobe, odnosno 80,87 posto. Okolnosti njihova stradanja utvrdit će se naknadno. Trenutačno je na popisu Uprave još 1149 traženih osoba, rekao je Grujić.
O tijeku suradnje ICMP-a s hrvatskom Vladom govorio je njegov direktor za suradnju s vladama Jeffrey Buenger, istaknuvši kako se ponosi rezultatima u rasvjetljivanju sudbine nestalih osoba, jer se sada identifikacije rješavaju lakše pošto su razmijenjeni podatci o uzorcima krvi obitelji nestalih, odnosno kostiju nađenih u masovnim grobnicama diljem bivše Jugoslavije.
Konferenciji za novinare, iako je bilo najavljeno, zbog spriječenosti nije nazočila potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor.