Otvarajući skup kojim je otvorena i javna rasprava o nacrtu zakona, ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt ustvrdila je da je učinkovit i sveobuhvatan sustav besplatne pravne pomoći od ključne važnosti za puno poštivanje prava građana na dostupnost pravosuđa i za ostvarivanje jednakosti svih pred zakonom.
Podsjetila je da su u praksi građani besplatnu pravnu pomoć dobivali od udruga civilnog društva, iako to nije bilo zakonski regulirano. Ubuduće bi, prema nacrtu zakona, uz odvjetnike pomoć pružali i pravni fakulteti putem tzv. pravnih klinika, a zakonski bi se uredio i rad nevladinih udruga na tom području.
Besplatnu pravnu pomoć ubuduće bi imali i oni koji nisu hrvatski državljani te osobe bez državljanstva, što sada nije slučaj.
Ministrica pravosuđa ustvrdila je da će novi zakon omogućiti građanima slabijeg imovinskog stanja lakše i jednostavnije ostvarivanje svojih prava pred pravosudnim i upravnim tijelima, a zakonom je predviđena i pravna pomoć pred međunarodnim sudovima i organizacijama.
Kvalitetna i stručna pravna pomoć utjecat će i na skraćivanje trajanja sudskih i upravnih postupaka, kazala je ministrica, zaključivši da će donošenjem zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Hrvatska ispuniti jednu od mjera iz Nacionalnog programa za pridruživanje Europskoj Uniji.
Voditeljica radne skupine za izradu nacrtu zakona, pomoćnica ministrice pravosuđa Ljiljana Vodopija Čengić naglasila je da po zakonu besplatnu pravnu pomoć ostvaruju sve fizičke osobe koje se nalaze na području Hrvatske, naročito žrtve trgovanja ljudima, tražitelji azila, azilanti ili izbjeglice, a koje nisu u stanju podmiriti troškove pravne pomoći.
Zahtjevi za utvrđivanje prava na tu pomoć podnosit će se uredima državne uprave u županijama, a ne sudovima, kao primjerice u Sloveniji i nekim drugim zemljama.
Sredstva za besplatnu pravnu pomoć osigurat će se iz državnog proračuna, a mogu se osigurati i iz sredstava lokalne samouprave, donacija i iz drugih izvora.