"Civilizacijski način rješavanja takvih graničnih sporova je da se ide pred sud. Države se unaprijed obvezuju da će poštivati sudsku odluku i ako bi se povjerio malom vijeću u sudu, taj spor bi trajao kratko i ne bi bio skup. Ali, prije nego što se izađe pred arbitražu, obje se države moraju složiti. Hrvatska vlada stalno izražava svoju spremnost da spor povjeri sudu, međutim pitanje je da li i Slovenija to želi. To je, inače, s pravnog stajališta jedan vrlo jednostavan spor. Radi se o razgraničenju u Savudrijskoj vali ili, kako Slovenci kažu, Piranskom zaljevu. Međunarodna konvencija o pravu mora, koja obvezuje i Hrvatsku i Sloveniju, kazuje da se, dok se ne utvrdi konačna granica, mora poštivati crta sredine", kaže o mogućem rješenju hrvatsko-slovenskog prijepora hrvatski akademik Davorin Rudolf, umirovljeni profesor međunarodnog javnog prava i stručnjak za međunarodno pravo mora sa Sveučilišta u Splitu.
"Tu nema nikakvog pravno valjanog temelja i zato Slovenija to pitanje stalno forsira kao političko pitanje. Grubo rečeno, razlika između političkog i pravnog spora je u tome što se politički sporovi rješavaju kompromisima, a pravni sporovi na temelju pravnih načela. Zahtjev Slovenaca se temelji na njihovom unutarnjem zakonu kao internom pravnom aktu koji nema nikakvog međunarodnog značenja", ocijenio je Rudolf pravnu utemeljenost slovenskih zahtjeva.
Akademik Davorin Rudolf smatra da bi se ovaj prijepor, ukoliko ne arbitražom, trebao rješavati u Bruxellesu. U svakom slučaju, "kako je čitav taj problem u Sloveniji dignut na jednu visoku političku razinu, a sada se diže i u Hrvatskoj, mislim da bi ga se trebalo prepustiti jednoj generaciji koja je neopterećena i koja će to vrlo lako riješiti. Bitno je da granica između država mora biti pravična", zaključio je akademik Rudolf.