Rođen je 1929. u Bosanskom Brodu, u BiH. Godine 1965. postaje dopisnik svih izdanja Vjesnikove kuće iz Banje Luke i Bosanske krajine, a na tom je poslu dočekao i umirovljenje 1990. Istodobno se bavio i publicističkim radom.
Ravlić je objavio brojne knjige i monografije, među ostalim o Banjoj Luci, Cazinu, Bihaću, Velikoj Kladuši, Laktašima kao i o mnogim sportskim klubovima iz Bosanske krajine. Jedan je od inicijatora izgradnje banjolučke sportske dvorane "Borik", a isticao se i u drugim oblicima javnoga djelovanja.
Nakon brojnih fizičkih i verbalnih napada velikosrpskih ekstremista, krajem 1994. bio je prisiljen napustiti Banju Luku i BIH, te se preselio u Hrvatsku, u Kastav, gdje je nastavio pisati.
Aleksandar Ravlić surađivao je u publikacijama Hrvatske matice iseljenika i objavio više knjiga. Posebno je bila zapažena monografija o znamenitoj, u proteklom ratu porušenoj, banjolučkoj džamiji Ferhadiji te dvije knjige "Banjolučkih povijesnih listića".
Smrt ga je zatekla u pripremama za objavljivanje treće knjige o prošlosti Banje Luke, grada za koji je bio posebno vezan.
Član Hrvatskog novinarskog društva bio je od 1994. godine.
Posljednji ispraćaj Aleksandra Ravlića bit će u ponedjeljak, 19. rujna, u 14,30 sati ispred mrtvačnice na riječkom groblju Kozali, a pokop u utorak, 20. rujna, u Banjoj Luci na groblju sv. Marka u 15,30 sati.