Istraživanje, čije se objavljivanje rezultata poklopilo s UN-ovim summitom u New Yorku, čak sugerira da šume mogu biti vrijednije kada ih se ostavi nego kada ih se raskrči za nasade jer drveće može apsorbirati stakleničke plinove odgovorne za globalno zatopljenje.
"Okoliš nije luksuz koji se može priuštiti samo kada su drugi problemi riješeni", kazao je Klaus Toepfer, šef UN-ovog programa za zaštitu okoliša (UNEP).
Istraživanjem je procijenjeno da je godišnja investicija od 60 do 90 milijardi dolara u razdoblju od 10 do 15 godina potrebna kako bi se ostvario cilj prepolovljavanja broja stanovnika koji žive s manje od dolara dnevno, a to je trenutačno oko milijardu ljudi.
Daljnjih 80 milijardi dolara godišnje potrebno je da se ograniči globalno zatopljenje povezano s plinovima dobivenim u posljednjih 50 godina izgaranjem fosilnih goriva u tvornicama, iz automobila te nuklearnih elektrana.
Kada se jednom ulože ti novci, svaki dolar potrošen na čišćenje vode i poboljšanje sanitarnih usluga u trećem svijetu mogao bi "vratiti" 14 dolara od nižih troškova za zdravstvenu skrb do više produktivnosti i boljeg obrazovanja.
"Očuvanja staništa i eko-sustava je također financijski učinkovito kada se to usporedi s kratkoročnim profitima dobivenim od aktivnosti kojima se uništava okoliš - ribolov dinamitom, miniranje ili uništenje šuma, kaže se u izvješću.
A svaki dolar utrošen na zaštitu koraljnih grebena mogao bi donijeti 5 dolara - od ronilačkog turizma do obnovljivih ribljih zaliha.
Šume bi mogle imati ulogu u usporavanju klimatskih promjena jer drveće apsorbira ugljični-dioksid, glavni staklenički plin.