Na svečanosti su, uz ostale, bili ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i predsjednik Vrhovnog suda Hrvatske Branko Hrvatin.
Sudbena palača u Šibeniku svečano je otvorena 16. srpnja 1905. i, po riječima ravnatelja šibenskog Muzeja Gojka Lambaše, "za Šibenik je to bilo graditeljsko ostvarenje bez premca koje je odredilo okvire buduće urbanizacije". Zgrada je izgrađena na zemljištu koje je bilo u vlasništvu devet šibenskih obitelji, a otkupile su ga šibenske gradske vlasti dok je izgradnju financiralo Ministarstvo pravosuđa Austro-Ugarske Monarhije.
U Sudbenu palaču odmah su se preselili općinski i okružni sud i šibenska kaznionica s pedesetak zaposlenih, koji su do tada bili smješteni u prostorijama Kneževa dvora u blizini šibenske katedrale sv. Jakova.
Govoreći o aktualnom stanju sudbene vlasti u Šibeniku, predsjednik Županijskog suda Sanibor Vuletin istaknuo je kako se taj sud ubraja među efikasne i ažurne sudove u Hrvatskoj jer su zaostaci u rješavanju predmeta manji od tromjesečnog priljeva.
Dodao je kako se posljednjih godina bilježi značajan porast novoprimljenih predmeta, kojih je u 2004. bilo 4357, po čemu je šibenski Županijski sud na osmom mjestu od 21 županijskog suda u Hrvatskoj.
Jednak stupanj učinkovitosti, kazao je Vuletin, nemaju, međutim, i općinski sudovi na području Županije, pa je u Općinskom sudu u Šibeniku na kraju prošle godine bilo čak 19.800 neriješenih predmeta.
"Jedan od glavnih ciljeva reforme pravosuđa upravo je smanjenje broja neriješenih predmeta. U rujnu prošle godine počeli smo provoditi Akcijski plan za sređivanje zemljišnih knjiga, što je rezultiralo smanjenjem broja neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta za više od 100.000, a do kraj iduće godine postići će se puna ažurnost gruntovnica. Interventnim mjerama iz tog plana planiramo zaustaviti i rast neriješenih ovršnih predmeta, a njihov broj do kraja iduće godine smanjiti za 400.000", kazala je ministrica Vesna Škare Ožbolt.
Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin istaknuo je kako su hrvatski sudovi, ne uključujući prekršajne, prošle godine primili 1.461.858 novih predmeta ili 13 posto više nego u 2003. U istoj godini riješena su 1.393.724 predmeta, što je povećanje od 17 posto u odnosu na 2003. godinu.
"Unatoč takvim podacima, zbog još uvijek velikog broja neriješenih predmeta, ni suci ni hrvatska javnost ne mogu do kraja biti zadovoljni stanjem u pravosuđu. Skraćivanje sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta, uz jednaku kvalitetu rada, trebalo bi vratiti povjerenje građana u sudbenu vlast u Hrvatskoj. U tome je jednaka odgovornost i sudskih vlasti i svakog suca pojedinačno", kazao je Hrvatin.