New York će u nedjelju obaviti već uobičajeni ritual koji se sastoji od minute šutnje u 8.46 po mjesnom vremenu (vrijeme udara zrakoplova u prvi toranj WTC-a) i svečanog čitanja imena gotovo tri tisuće poginulih.
Jedna od novosti bit će manifestacija "Hod za slobodu" (Freedom Walk) u organizaciji Pentagona u Washingtonu u čast američkih vojnika u Iraku, koju kritičari smatraju propagandnim potezom Bushove administracije.
Uragan Katrina, koja je pokazala sve slabosti američkog društva spram velikih kataklizmi, uz slike kaosa i napuštenosti iz poplavljenog New Orleansa, u kojem preživjeli danima čekaju na spas, iz sjećanja je izvukla osjećaj američke ranjivosti, zanemaren nakon 11. rujna 2001.
I kritičari i pobornici američkog predsjednika Georgea W. Busha glasno se pitaju kamo su otišle milijarde dolara utrošene u civinu zaštitu nakon napada al-Qaide na New York i Pentagon.
"Ako nam se sustav pokazao tako lošim kad nije bilo neprijatelja, kako će se onda savezne, državne i lokalne vlasti suprotstaviti terorističkom činu za koji se neće znati unaprijed?", upitala se republikanska senatorica Susan Collins.
Ministarstvo za domovinsku sigurnost, stvoreno nakon napada 11. rujna radi veće sigurnosti Amerikanaca, u velikoj je mjeri zakazalo u svojoj zadaći već na prvom velikom ispitu. "Već prije mjesec dana, prije Katrine, rekao sam kako trebamo stvoriti sustav za upozorenje i sposobnost reakcije koji će biti bolji od onog što imamo danas", kazao je ministar za domovinsku sigurnost Michael Chertoff.
Novost u obilježavanju ove godišnjice bit će i činjenica da će se, nakon razdoblja potpune posvećenosti sebi, Amerikanci 11. rujna sjetiti i drugih koji su se našli na udaru terorizma.
U trenucima kad cijeli svijet pruža ruku SAD u borbi s posljedicama uragana, Washington želi "odati počast drugim zemljama u borbi protiv terorizma", rekao je glasnogovornik Bijele kuće Sean McCormack. "Želimo pokazati kako se protiv terorizma borimo svi zajedno, jer on ne poštuje granice, religije ni ideologije", pojasnio je.
Zato će se na svečanosti obilježavanja 4. godišnjice napada na SAD spomenuti i srpanjski napadi na London (52 mrtva, 700 ranjenih) i Šarm el-Šeik (70 mrtvih) te napad na Bali u kojem su 2002. poginule 202 osobe.
Američka administracija pokušava uljepšati vlastitu sliku, koju je ratom u Iraku i općenito krajnje jednostranom vanjskom politikom za prvog Bushovog mandata strahovito pogoršala u cijelom svijetu, a zahvalnost koju izražavaju američki dužnosnici zbog suosjećajnosti svijeta s tragedijom Nerw Orleansa, pokazuje zadovoljstvo zbog izlaska iz izolacije.
No, ceremoniju će istodobno opterećivati činjenica da četiri godine poslije rušenja WTC-a njegova ponovna izgradnja nije ni počela, što ukazuje na duboki raskol u interesima, čemu je Wall Street Journal posvetio nedavni uvodnik pod naslovom "Kraj jednog sna".
Obnova "simbola demokracije i američkog načina života", zacrtana odmah nakon napada 11. rujna u strahovito emocionalnom ozračju, dosad je nekoliko puta neuspješno započinjana, pretvorivši san u noćnu moru.
Prije više od godinu dana, na prošlogodišnji američki Dan nezavisnosti 4. srpnja, na svečanosti prepunoj domoljubnih simbola, gradonačelnik New Yorka George Pataki na mjestu na kojem su nekad stajali "blizanci" postavio je kamen temeljac "Tornja slobode", građevine koja bi bila još viša od dviju srušenih 11. rujna.
"Neka ovaj 'Toranj slobode" pokaže svima da se ono što su naši neprijatelji htjeli uništiti - naša demokracija, naša sloboda naš način života - uzdiže još više nego prije", rekao je tad Pataki.
No, odonda nije učinjeno doslovno ništa na gradilištu, a projekt tornja morao je biti podvrgnut potpunoj reviziji, jer je njujorška policija u svibnju ukazala na činjenicu da bi novoj građevini opasno mogao naštetiti već kamion-bomba.
Sama činjenica da tako ozbiljna pogreška dotad nije ustanovljena i ispravljena govori o snazi katkad potpuno suprotstavljenih interesa svih koji su uključeni u projekt obnove nebodera.