Autori izvješća tvrde da Latinska Amerika kasni u razvoju jer ovisi umnogome o izvozu sirovina umjesto da razvija sofisticiranu izvoznu industriju, unosniju u današnjem gospodarstvu utemeljenom na znanju.
''Kad je riječ o ljudskom razvoju, neke izvozne aktivnosti bolje su od drugih", stoji u izvješću UNDP-a. "Naftno i rudno bogatsvo koje se stvara kroz izvoz može biti loše za gospodarski rast, loše za demokraciju i loše za razvoj", piše UN o "prokletstvu prirodnih bogatstava".
Mnoge zemlje proizvođači nafte - među njima Venezuela i Ekvador - imaju visoku stopu siromaštva, dok se države siromašne prirodnim bogatstvima - primjerice mala kneževina Liechtenstein - svrstavaju među najbogatije u svijetu.
Polovica stanovništva u 34 zemlje proizvođača nafte i plina živi u apsolutnom siromaštvu, a dvije trećine tih zemalja nedemokratska su društva, pokazuje izvješće.
Azijski primjer
Latinskoameričke zemlje koje prodaju uglavnom poljoprivredne proizvode teško zaostaju za istočnom Azijom koja ulažu velike napore u obrazovanje te raspolaže kvalificiranom radnom snagom i stoga opskrbljuje svjetska tržišta sofisticiranim proizvodima.
Izvješće u stanovitom smislu ismijava tvrdnje Washingtona da su Sjedinjene Države prvak u slobodnoj trgovini, jer ukazuje na problem poljoprivrednih subvencija kojima SAD i Europska unija štite svoje proizvođače hrane te na druge trgovinske barijere zbog kojih latinskoameričke zemlje ne mogu povećati svoj izvoz.
UNDP kritizira svjetski trgovinski sustav no upozorava da kad bi bogate zemlje i ukinule svoje poljoprivredne subvencije Latinska Amerika ne bi preko noći prosperirala jer je vrijednost poljoprivrednih proizvoda i sirovina općenito pala s 15 na 10 posto vrijednosti svjetske trgovine od 1980.
"Više od 50 zemalja u razvoju (u svijetu) ovisi o poljoprivredi u jednoj četvrtini svojih prihoda", piše UN. Te zemlje zaostaju.
O stanju u Latinskoj Americi rječito govore podaci da sirovine čine do 72 posto ukupnog izvoza Argentine; 83 posto izvoza Bolivije; 82 posto Čilea, čak 90 posto izvoza Kube a i drugdje je stanje slično.
Za usporedbu samo 9 posto kineskog izvoza čine sirovine, odnosno 22 posto ukupnog izvoza Indije, navodi UN te napominje da su neke latinskoameričke zemlje učinile iskorak, primjerice Meksiko. Nekad pretežito izvoznik nafte, Meksiko danas u svom izvozu ima 81 posto prerađevina, a Brazil 52 posto.
Međutim, i to je vrlo slabo u odnosu na Kinu i Indiju jer se prerađevine latinskoameričkih zemalja svode na sklapanje uvezenih dijelova sa Zapada.
Izvješće UN-a na kraju donosi crnu prognozu. Ako Latinska Amerika ne promijeni sadašnji trend izvoza tek 2177. godine dostići će sadašnji stupanj razvoja bogatih država, kakav je SAD.
Latinska Amerika s pravom apelira na SAD i EU da ukinu nepoštene poljoprivredne subvencije koje priječe rast izvoza zemalja u razvoju, zaključuje u svome članku dnevnik Miami Herald ali i upozorava: regija neće dobiti rat protiv siromaštva rastom poljoprivrede već ulaganjem u proizvodnju sofisticiranijih proizvoda.