Govoreći u Novinarskom domu na temu "Europa nakon dvostrukog 'ne' europskom ustavu", u sklopu službenog posjeta Hrvatskoj, Klaus, kojega često nazivaju uvjerenim euroskeptikom, a što on odbacuje, kazao je da je zagovornik Europe "uključenja" čija bi članica trebala postati i Hrvatska.
Na najčešće pitanje hrvatskih dužnosnika i medija tijekom aktualnog posjeta Zagrebu, a to je pitanje hrvatskog članstva u EU-u, odgovarao sam uvijek pozitivno, rekao je Klaus, kazavši: "Mi smo za europsku integraciju, (...) za Europu bez nepotrebnih barijera (...) za Europu koja je inkluzivna, ne ekskluzivna".
Na pitanje državne tajnice u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija Marije Pejčinović Burić da navede tri argumenta za hrvatsko članstvo u Uniji, onakvoj nesavršenoj kakva je ona sada, Klaus je odgovorio da je definitivno dobitak za RH ući u EU.
To znači ulazak u Europu "bez barijera", rekao je. Drugi je razlog taj što si postkomunističke zemlje, kakve su Češka i Hrvatska, ne mogu priuštiti luksuz ostanka izvan EU-a, kako to mogu jedna Norveška ili Švicarska.
"Dobri su momci unutra, a loši su vani", rekao je slikovito i dodao, "Ako odlučite ostati vani, smatrat će vas prijateljem (autokratskog bjeloruskog predsjednika Aleksandra) Lukašenka".
Ekonomist po struci, češki predsjednik u svome je izlaganju kritički progovorio o EU-u kazavši da je i u svojoj domovini redovito pozivao na pomnu analizu dobitaka i gubitaka članstva u EU-u, kroz tri aspekta: politički, ekonomski i međunarodni.
U rubrici nedostataka Klaus poglavito upozorava na nezadovoljavajuć rad europskih institucija.
"Odluke ne donosimo isključivo mi već se one donose u dalekim gradovima, Bruxellesu, gdje se naši glasovi teško čuju", rekao je.
Kritički se osvrnuo na "euro-centralizam", na "birokraciju", kao pojave koje se "teško moglo očekivati", na veliki jaz između običnih ljudi i političkih elita, na goleme troškove harmonizacije zakona i ujedinjenja, standardizacije i slično.
Nakon neuspjeha referenduma Nizozemske i Francuske o europskom ustavu nastupilo je razdoblje za razmišljanje o tome kamo ide EU, kazao je Klaus i zaključio da je EU stvarnost ali da europski kontinent još nije stigao do kraja povijesti i kao "duboko uvjereni eurooptimist" uvjeren je da se sve može promijeniti na bolje.
Klaus je isto tako upozorio da se ne smije graditi europski nacionalizam kao kategorija koja će nadomjestiti nacionalizam država članica, pozvao je države članice da odluke donose u zajedničkom interesu, te konačno da odluke u gotovo svim važnim pitanjima budu donesene konsenzusom.