Ukupni kreditni portfelj Sektora građanstva ESB-a porastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za 24 posto, na 8,04 milijarde kuna, a udio stambenih kredita u tom iznosu premašio je 27 posto, kazao je Matak.
Dodao je i da je tržišni udio ESB-a na hrvatskom tržištu stambenih kredita od početka 2004. godine do kraja svibnja ove godine udvostručen, i to na 8,97 posto, dok je udio te banke na tržištu kredita stanovništvu istodobno povećan s 8,98 na 11 posto.
Generatori takvog rasta stambenog kreditiranja, rekao je Matak, bili su uvođenje kredita bez jamaca i depozita, kredita vezanih valutnom klauzulom uz švicarski franak te sniženje kamatnih stopa.
Značajan rast stambenog kreditiranja u ESB-u očekuju i u nastavku ove godine, a prognozu temelje među ostalim i na podacima istraživanja GfK Centra za istraživanje tržišta, po kojem se očekuje da će u 2005. svoje stambeno pitanje pokušati riješiti oko 159 tisuća osoba.
Pritom, pokazuje to istraživanje, oko dvije trećine tih osoba dom planira financirati kreditom, pri čemu si svega polovica može priuštiti stambeni prostor kakav im treba.
Stoga je ESB, kazao je Matak, uveo i novi model stambenog kreditiranja, tzv. stambene kredite s ostatkom vrijednosti, čija je temeljna karakteristika da klijent u mjesečnim ratama otplaćuje 60 do 80 posto ukupnog iznosa. Preostalih 20 do 40 posto isplaćuje se na kraju otplate kredita, i to jednokratnom otplatom, naplatom iz police osiguranja ili novim kreditom.
Maksimalni iznos tog kredita je 250 tisuća eura, a kamatna stopa na kredite vezane valutnom klauzulom uz švicarski franak iznosi 4,75 post godišnje (EKS je 4,93 posto). Ukoliko su pak vezani uz euro kamatna stopa iznosi 5,99 posto godišnje (EKS 6,25 posto), a instrumenti osiguranja su hipoteka na nekretninu, uz policu životnog osiguranja.