Kako je ranije javila agencija AP, a potvrdilo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, 200 naoružanih mornara upalo je na brod Mirna riječke brodarske tvrtke Lošinjska plovidba i zatočilo svih 25 članova hrvatske posade.
Glasnogovornik indonezijske mornarice izjavio je da su vojnici postupili po nalogu tužitelja koji tvrde da brod prevozi ilegalni teret. Riječ je o brodu koji od kolovoza 2004. godine vodi pravnu bitku s indonezijskim vlastima, koje ga optužuju za neodgovarajuće putne dokumente.
"MVPEI izražava iznenađanje ponašanjem indonezijskih izvršnih organa vlasti koje na ovaj način rade u potpunoj suprotnosti sa službenim stajalištima najviših predstavnika države, koji se zalažu za uspostavu punog pravnog poretka i vladavinu prava", stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija.
I hrvatsko veleposlanstvo u Indoneziji oštro prosvjedovalo zbog oružanog napada na brod i zatražilo oslobađanje plovila i posade te kažnjavanje počinitelja.
Član Uprave Lošinjske plovidbe Zlatko Moković izjavio je na konferenciji za novinare u Rijeci da se radilo "o pomorskom desantu oko 200 do zuba naoružanih vojnika".
Po njegovim riječima, u stalnom je kontaktu s kapetanom broda Josom Nekićem, koji mu je prenio da su svi članovi posade neozlijeđeni i u dobrom stanju.
Moković je rekao kako je s incidentom upoznat Međunarodni sindikat pomoraca (ITF) kako bi svojim kanalima pomogao u oslobađanju broda.
Čelnik Lošinjske plovidbe najavio je da će tvrtka tužiti Indoneziju za nadoknadu štete jer nezakonito drži brod Mirnu, unatoč presudama tamošnjih sudova.
Prema priopćenju Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i podacima Lošinjske plovidbe, Mirna je bila angažirana za prijevoz drvenih trupaca iz indonezijske luke na otoku Papua. Odmah nakon isplovljenja iz te luke, krajem kolovoza 2004. godine, zaustavila ga je indonezijska mornarica te ga, zaključivši da ima protupropisne dokumente, otpratila do luke Surabaya i tu ga držala pod svojom kontrolom.
Početkom 2005. počeo je sudski proces kojim je optužen kapetan broda za plovidbu s nepropisnim dokumentima. U travnju ove godine donesena je presuda prema kojoj je kapetan trebao platiti novčanu kaznu u visini od oko 2.200 američkih dolara. Kaznu je kapetan uplatio, pa je od 6. svibnja odluka postala pravomoćna te su brod i posada službeno bili slobodni napustiti Indoneziju što im ipak nije uspjelo.
Hrvatsko veleposlanstvo u Jakarti službeno traži od indonezijskog ministarstva vanjskih poslova poštivanje sudskih odluka, te da izvršne vlasti prestanu s opstrukcijom odluka suda i omoguće isplovljenje broda.
Predstavnici indonezijskih državnih institucija uključenih u ovaj slučaj donijeli su 20. kolovoza zaključke, koje u nedjelju prenose hrvatskom veleposlanstvu a ono ih potom izvještava da je Lošinjska plovidba prihvatila zahtjev indonezijskih vlasti da osigura oko 1 milijun dolara kao osiguravajući polog tijekom daljnjeg sudskog procesa, a kako bi brod potom odmah mogao isploviti iz Indonezije.
U ponedjeljak poslijepodne indonezijski ratni brod s uperenim cijevima oružja kružio je oko Mirne, a u utorak ujutro oko 200 pripadnika naoružanih pripadnika indonezijske mornarice na silu je zauzelo brod, u pratnji predstavnika državnog odvjetništva i kapetana luke Surabaya. Prislonivši pištolj na glavu kapetana broda, tražili su od njega potpisivanje dokumenata na indonezijskom jeziku, što je on u odsutnosti odvjetnika i službenog prevoditelja odbio učiniti. Potom pripadnici oružanih jedinica napuštaju brod, no na plovilu ostaje 12 vojnika koji pod kontrolom drže brod, kaže se u priopćenju Ministarstva.
U Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija tvrde da indonezijske izvršne vlasti nisu nikoga obavijestile o svojim namjerama niti rezultatima poduzetih oružanih akcija - ni hrvatsko veleposlanstvo u Jakarti ni ovlaštene predstavnike hrvatske brodske kompanije, kao ni kapetana broda Mirna.