"Tužitelj predlaže da Vijeće za ustupanje ne uzima u obzir zahtjev obrane da, ukoliko bude ustupan, predmet treba prepustiti Hrvatskoj", kaže se u podnesku datiranom s 15. kolovoza, koji je potpisala glavna tužiteljica Carla del Ponte.
Prijedlog se argumentira odredbom Pravila 11 bis, Pravilnika o postupku i dokazima ICTY-a, prema kojoj ustupanje predmeta mogu predložiti samo Vijeće za ustupanje ili Tužiteljstvo, a ne optuženi uz ocjenu da je određivanje zemlje integralni dio toga prava.
"Tužitelj će se protiviti svakoj intervenciji Republike Hrvatske u taj postupak, kako je predložio optuženi", dodaje se u podnesku kojim je zatraženo dodatno vrijeme za odgovor na podnesak obrane. Tužiteljstvo je 28. srpnja predložilo da se suđenje Ivici Rajiću (47), bivšem zapovjedniku HVO-a u Kiseljaku optuženom za ratne zločine nad Bošnjacima 1993., ustupi Državnom sudu BiH u Sarajevu.
U prijedlogu je ocijenilo da "predmet Rajić" po težini zločina i razini odgovoronosti optuženog ispunjava uvjete Pravila 11 bis, kao i da su zločini za koje se tereti počinjeni u BiH, čije mu pravosuđe može osigurati pravedno suđenje.
Rajićevi branitelji, odvjetnici Željko Olujić i Doris Košta, u svom su odgovoru 8. kolovoza odbacili argumente Tužiteljstva te "u interesu pravde" zatražili da se suđenje održi pred Haškim sudom ili da predmet bude ustupljen Hrvatskoj.
"Obrana je snažno za to da se predmet zadrži na ICTY-u, vjerujući kako je to ne samo najbolja opcija ne samo za Rajića već i u interesu pravde u procesima protiv bosanskih Hrvata pred ICTY-em".
U podnesku se ukazuje da "Tužiteljstvo proizvoljno i pogrešno tumači Pravilnik ICTY-a.., da pokazuje nerazumijevanje pravne situacije u BiH, da zanemaruje niz relevantnih zakona i propisa od kojih ovisi pravičnost suđenja, te da tako pristani pristup šteti optuženom".
Naglasili su da bi prepuštanje BiH značilo odgodu početka procesa, koji je pred ICTY-em trebao početi uskoro, te da ga sadašnji branitelji angažirani već dvije godine, u BiH neće moći zastupati.
"Njegov je predmet zreo za glavnu raspravu, koja treba krenuti u listopadu ili studenom. Ukoliko se predmet ustupi BiH pripreme za suđenje trajat će od šest mjeseci do godinu dana", izjavio je odvjetnik Olujić u telefonskom razgovoru.
Obrana je upozorila da je u BiH već počela "medijska haranga" protiv Rajića kao teškog kriminalca, a time i pritisak na suce.
U prilog ustupanja predmeta Hrvatskoj, branitelji su istaknuli da je Rajić državljanin RH u kojoj je i uhićen, te navode niz prednosti pravne regulative u RH u odnosu na BiH, citirajući Ustavni zakon RH o suradnji s ICTY-em koji osigurava postupak potpuno usklađen s haaškim standarima, uključujući i puni nadzor ICTY-a.
"BiH je posljednja zemlja na svijetu koja će Rajiću osigurati objektivno suđenje, a takav bi postupak poremetio stabilizacijske napore UN-a i bio izravno protiv politike UN-a prema toj zemlji, budući da se nju 'de jure' i 'via facti' tretira kao protektorat",
ocjenuje se u podnesku obrane.
Branitelji u zaključku izražavaju uvjerenje da je riječ o dramatičnim pitanjima koja mogu nepovratno kompromitirati ukupnu ulogu Haškog suda.
"Ustupanje predmeta BiH neće predstavljati smanjivanje tereta, već će biti nepoporavljiva povijesna šteta zbog užasa koji se mogu desiti Ivici Rajiću u BiH", konstatira obrana.
"I sam Rajić inzistira da predmet vodi u Haagu, a podredno da se uputi u Hrvatsku", rekao je Olujić, dodajući kako će sud vjerojatno zakazati raspravu prije konačne odluke o tom pitanju. Izrazio je "umjereni optimizam" da će vijeće zadržati predmet u Haagu.
Olujić je potvrdio informacije o neslaganju između njega i optuženog, zbog čega Rajić traži da ga zastupa samo Doris Košta.
"Činjenica je da je gospodin Rajić iskazao volju da ga ja više ne branim. Protiv toga nemam ništa ali Tajništvo suda inzistira da i ja dalje budem njegov branitelj", rekao je Olujić i dodao kako on do daljnjeg poduizma sve pravne radnje u interesu optuženog.
Rajića se tereti u 10 točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja zbog ubojstva 37 Bošnjaka u selu Stupni Do kod Vareša 23. listopada 1993. i zatočenja 250 Bošnjaka u Vitezu.
Optužen je još u kolovozu 1995., a uhićen je u Splitu 5. travnja 2003., nakon osam godina skrivanja pod imenom Viktor Andrić.