Pozdravljajući Papu koji je došao u povijesni posjet sinagogi u Koelnu, Abraham Lehrer rekao je da Papa, budući da je rođen u Njemačkoj, ima posebnu odgovornost otvoriti te spise koji bi, tvrde kritičari, pokazali koliko je papa Pio XII. znao o nacističkom progonu Židova.
Židovske organizacije optužuju Pija da se oglušio na holokaust. Vatikan pak tvrdi da je u tajnosti radio na spašavanju Židova te da se suzdržao od otvorene osude nacista jer se bojao da bi mogao izazvati odmazde diljem Europe.
Vatikan je otvorio diplomatske arhive sve do 1939., godine izbora pape Pija XII., no ratne arhive ne namjerava otvoriti prije 2009. godine.
"Potpuno otvaranje vatikanskih arhiva koji pokrivaju razdoblje Drugoga svjetskog rata, šezdeset godina nakon holokausta, bilo bi još jedan znak povijesne savjesti i zadovoljilo bi kritičare", rekao je Lehrer.
Papa Benedikt XVI. nije odgovorio na njegov zahtjev, no u pripremljenom govoru spomenuo je kako je potrebno postići "uzajamno prihvatljivo tumačenje još uvijek spornih povijesnih pitanja".
Sinagoga koju je Papa posjetio bila je uništena u Kristalnoj noći 1938., a obnovljena je 1959. godine.