BEOGRAD - Akcije Bljesak i Oluja s vojnoga aspekta bile su neophodne, jer nikakvi pregovori nisu mogli dovesti do uspjeha, a zločini su se događali na margini akcija, kazao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu za Radio B92. Ti zločini se procesuiraju, kazao je Mesić, iako "na žalost ne onom brzinom kojom bismo bili zadovoljni". "Čitava akcija izvedena je po svim pravilima ratovanja uz primjenu svih međunarodnih konvencija, ali nitko nije bez zločina u svakom ratu, oni se događaju, pa tako i u ovom našem obrambenom ratu događali su se zločini i na našoj strani", rekao je Mesić. Bilo je onih koji su tvrdili da, zato što smo se branili hrvatska strana nije mogla učiniti zločin, no u svakom ratu ljudi čine zločine, i koji su ih činili trebaju odgovarati, kazao je Mesić.
SUBOTICA - Polemiku predsjednika Hrvatske i Srbije o karakteru vojno-redarstvene akcije Oluje izbjegli hrvatski Srbi nastanjeni u Vojvodini smatraju nepotrebnom "politizacijom" koja ne doprinosi stvaranju pozitivne klime za njihov povratak u Hrvatsku. Regionalni odbor za pomoć izbjeglicama Vojvodine, prenosi novosadski "Radio 021", optužio je srbijansku vladu da je "obilježavanje godišnjice i ovoga puta prepustila ratnim profiterima i pojedincima optuženim za ratne zločine u Hrvatskoj". Predsjednik odbora Radenko Popić ističe da od predsjednika Srbije Borisa Tadića očekuje da ustraje u stavovima oko povratka izbjeglica i da normalizaciju odnosa Hrvatske i Srbije treba uvjetovati povratkom izbjeglica, obnovom i nadoknadom stanarskih prava i kuća.
BEOGRAD - "Proslava desete godišnjice etničkog čišćenja Srba u Republici Hrvatskoj i opredijeljenost za Europsku uniju ne mogu zajedno", izjavio je u petak ministar vanjskih poslova Srbije i Crne Gore Vuk Drašković. "Iskreno i snažno se zalažući za najbrže uključenje Hrvatske u EU, očekivao sam da će deseta godišnjica Bljeska i Oluje biti obilježena službenom osudom progona 250.000 Srba i ubojstva i ranjavanja stotina njih", poručio je Drašković, kako se prenosi u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova SCG. Drašković je dodao da se nadao da će ta "tragična desetogodišnjica" biti povod za javni poziv prognanim Srbima da se vrate u Hrvatsku, uz maksimalna jamstva njihovih nacionalnih, građanskih, socijalnih, imovinskih i ostalih prava, u skladu sa standardima EU, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Britanski premijer Tony Blair u petak je odbacio prijetnje Al Qaide novim terorističkim napadima u Londonu kao i tvrdnju da je upravo on odgovoran za prošlomjesečne napade na taj grad te je najavio je radikane mjere protiv terorizma, prenijele su svjetske agencije. Upozorenje Aymana al-Zawahirija snimljeno je na video vrpcu, a u četvrtak ju je emitirala arapska satelitska TV postaja al-Jazeera. "Ljudi koji su jučer to izrekli su ljudi koji podupiru ubijanje potpuno nevinih ljudi u Iraku, potpuno nevinih ljudi u Afganistanu i nevine ljude svugdje u svijetu koji žele živjeti po mjerilima demokracije", kazao je Blair, prenijela je francuska agencija AFP. Blair je odbacio tvrdnje da su za terorističke napade krivi on i George W. Bush zbog vanjske politike u Iraku, Bliskom istoku i islamskim zemljama.
ZAGREB - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) održat će posebnu sjednicu u utorak na zahtjev trojke EU-a (Britanija, Francuska i Njemačka) na temu iranskog nuklearnog programa, kazao je u petak glasnogovornik agencije. Trojka je ranije u petak Iranu predala prijedloge za ekonomsku i političku suradnju želeći uvjeriti Teheran da napusti sve aktivnosti prerade urana pomoću kojih bi mogao doći do atomske bombe. "Sastanak vijeća guvernera IAEA sazvan je za za utorak u 10.30 na zahtjev Velike Britanije, Francuske i Njemačke", kazao je glasnogovornik Peter Rickwood, javila je agencija AFP. Vijeće guvernera 35 zemalja, političko tijelo IAEA-e, ovlašteno je predati dosje Vijeću sigurnosti UN-a radi zahtjeva za donošenjem mogućih sankcija. EU-trojka nije Teheranu postavila rok do kada je dužan odgovoriti, kazala je glasnogovornica francuskog ministarstva vanjskih poslova.
BEČ - Pravnik Laszlo Solyom preuzeo je u petak dužnost novog mađarskog predsjednika koju je dosad obnašao konzervativac Ferenc Madl. Kratka svečanost održana je u presjedničkoj palači Sandor u Budimpešti. "Nadam se da ću dobiti povjerenje i potporu mađarskog naroda", rekao je Solyom, pozvavši, između ostalog, čelnike četiriju parlamentarnih stranaka na suradnju. Solyom (63), bivši predsjednik Ustavnog suda cijenjen zbog svojeg poštenja i humanizma, treći je mađarski predsjednik od pada komunizma i nasljeđuje konzervativca Ferenca Madla kojemu je ovoga tjedna istekao petogodišnji mandat. Izabran je u lipnju tijesnom većinom desne oporbe nakon krize u vladajućoj koaliciji socijalista i liberala.
YEI - Ugandski predsjednik Yoweri Museveni izjavio je u petak u Yeiju, na jugu Sudana, da smrt bivšeg sudanskog pobunjeničkog vođe Johna Garanga možda i nije bila nesreća, suprotno službenoj verziji. U tom su se gradu okupile tisuće ljudi kako bi odale posljednju počast Garangu, bivšem prvom potpredsjedniku Sudana koji je poginuo u subotu u helikopterskoj nesreći, a bit će pokopan u subotu u Yubi. Museveni je također objavio da će biti osnovano međunarodno istražno povjerenstvo koje će istražiti okolnosti nesreće, a činit će ga Uganda, Kenija, Sjedinjene Države, Kanada i Rusija.
BERLIN - Ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Brandenburg Joerg Schoenbohm (Kršćansko demokratska unija CDU) pozvan je u petak da podnese ostavku zbog svojih diskriminirajućih izjava na račun građana bivšeg DDR-a. Schoenebohm je nakon otkrića deveterostrukog čedomorstva u brandenburškom gradiću Brieskow - Finkenwald i činjenice da su zločini godinama ostali neopaženi za takvo stanje društva na prostorima bivšeg DDR-a optužio "proletarizaciju građana od strane državne komunističke partije DDR-a" koja je kriva za "raširenu pojavu agresije i ravnodušnosti" na istoku Njemačke.
MOSKVA - Zalihe kisika u manjoj ruskoj podmornici koja se sa sedmoricom mornara zaglavila na 190 metara dubokom morskom dnu u zaljevu Berezovija kod poluotoka Kamčatka dovoljne su za svega 24 sata, a ne za četiri dana kako je ranije rečeno, objavila je u petak ruska mornarica koja je započela dramatičnu operaciju, dok službena Moskva ovaj put nije oklijevala zatražiti odmah pomoć Japana i SAD-a. Početna zbunjenost i različite informacije o količini zraka u batiskafu, koji je zaglavljen na morskom dnu od četvrtka, samo su pojačale napetosti. U petak ujutro je glasnogovornik ruske mornarice Igor Digalo izjavio da su zalihe zraka u batiskafu dostatne za 120 sati ili pet dana. No, drugi izvori u glavnom stožeru pomorskih snaga tvrde da su zalihe zraka dovoljne za svega 48 sati.