ZAGREB - Ako vremenske prilike budu zadovoljavajuće, žetva pšenice u većini hrvatskih županija trebala bi biti gotova tijekom ovoga tjedna, podaci su iz županijskih ureda za poljoprivredu. Nepovoljne vremenske prilike utjecale su da se žetva produžila te da su prinosi uglavnom manji od planiranih. Na seljačkim obiteljskim gospodarstvima u Slavoniji prinosi se kreću oko 4 tone po hektaru, dok su kod tvrtki oko 5 tona po hektaru. Po procjenama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, s oko 120.000 hektara zasijanih pšenicom u Hrvatskoj očekuje se ukupan urod od oko 500.000 tona. To je, kako su ponovili u Ministarstvu, oko 25 posto manje nego lani, no naglašavaju kako je ta proizvodnja otprilike na razini domaćih potreba.
ZAGREB - Kunski depoziti u bankama u Hrvatskoj u svibnju su zabilježili znatan rast, za gotovo 1,2 milijarde kuna, nakon stagnacije u prvom tromjesečju te oporavka u travnju, dok se kod deviznih depozita u svibnju bilježi blago povećanje, te krajem tog mjeseca iznose 78,9 milijardi kuna. Ukupni su kunski depoziti u bankama krajem svibnja iznosili 24,4 milijarde kuna, što je za 1,16 milijardi kuna više nego u mjesecu prije, čime je i njihova godišnja stopa rasta porasla na 17,9 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. U svibanjskom povećanju s blizu 700 milijuna kuna sudjelovala su poduzeća, a ostatak povećanja otpada na stanovništvo i ostale financijske institucije. No, na godišnjoj se razini poduzeća bilježi pad iznosa kunskih depozita kod banaka od 4,6 posto, dok su istodobno depoziti stanovništva ostvarili snažan rast, za 39 posto. Ukupni su kunski depoziti stanovništva na kraju svibnja iznosili 13,1 milijardu kuna, što je za 1,6 milijardi kuna više nego na kraju prošle godine, a za 3,7 milijardi kuna više nego u svibnju prošle godine.
ZAGREB - Aktivne kamatne stope poslovnih banaka, unatoč nekim najavama o njihovom povećanju, u travnju i svibnju uglavnom su snižene u odnosu na one iz ožujka. Tako je kod kreditiranja stanovništva vagana kamatna stopa na kratkoročne kredite bez valutne klauzule u travnju i svibnju snižena na 13,74 posto odnosno 13,43 posto, što je njezina dosad najniža zabilježena razina, podaci su iz srpanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Vagana kamatna stopa na dugoročne kredite stanovništvu s valutnom klauzulom u travnju je iznosila 7,38 posto, a u svibnju je blago porasla na 7,43 posto. Kod financiranja poduzeća pak, vagana kamatna stopa na kratkoročne kunske kredite bez valutne klauzule u travnju i svibnju iznosila je 8,12 posto, odnosno 7,96 posto. Na dugoročne kunske kredite poduzećima s valutnom klauzulom u istom je vremenu iznosila 5,64 posto, odnosno 5,24 posto.
Urednica: Davorka Stanešić
tel. 01/4808 680
fax 01/4808 821
e-mail: gospodarstvo@hina.hr