Zastupnici će se u saborskim klupama opet okupiti u rujnu na jesenskom zasjedanju.
Zakon o Umirovljeničkom fondu, prema kojemu će se dug umirovljenicima vratiti na dva načina - u gotovini kroz dvije godine ali upola manji, te u punom iznosu kroz osam godina i uz dvije godine počeka - Hrvatski sabor je u petak donio velikom većinom glasova. Za taj Zakon glasovalo je 105 zastupnika, tri su bila suzdržana.
Brzi povrat duga, ali upola umanjen, počet će već u prvoj polovici iduće godine, vjerojatno između travnja i lipnja. Iduća rata isplatit će se u drugoj polovici 2006., a još dvije rate tijekom 2007. Umirovljenici koji se odluče za isplatu cijelog duga, kroz osam godina, prvu će ratu dobiti koncem 2007., a dug bi im u cijelosti trebao biti vraćen 2012. Fond će na temelju obračuna Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje svim umirovljenicima poslati obavijest o iznosu koji im pripada i upitnik o željenom načinu isplate. Hrvatski sabor promijenio je i formulu usklađivanja mirovina.
Zastupnici su prihvatili i izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, pa će se od veljače 2006., umjesto s nominalnim rastom plaća, mirovine usklađivati s polovicom zbroja rasta plaća i troškova života, dakle po tzv. švicarskom modelu. Pojedinačnim glasovanjem za taj se model izjasnilo 74 zastupnika, 33 su bila protiv, osam suzdržanih.
Nova formula usklađivanja primjenjivat će se i na mirovine hrvatskih branitelja, pa je stoga Sabor izmijenio i Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Hrvatski sabor je, zasjedajući tokom cijelog dana u petak, usvojio i izmjene Zakona o poticanju stambene štednje, čime su državni poticaji za stambenu štednju smanjeni s 25 na 15 posto. To konkretno znači da će građani za štednju od 5.000 kuna umjesto 1.250 dobivati najviše 750 kuna godišnje. Smanjeni poticaji primjenit će se na štednju u ovoj godini, a isplaćivat će se u idućoj godini. Stambene štediše imat će mogućnost jednom godišnje svoju štednju preseliti iz štedionice u štedionicu, a kredite će moći dizati i prije isteka dvogodišnje štednje.
Sabor je donio novi Zakon o državnim službenicima koji treba modernizirati službenički sustav, uvesti novu klasifikaciju radnih mjesta, te omogućiti napredovanje u službi temeljem znanja i sposobnosti. Bit će to i uvjeti za primanje u državnu službu, sve s ciljem da se podigne njena kvaliteta.
Izmijenjen je Zakon o javnoj nabavi, kojim se znatno smanjuje broj obveznika toga zakona, a Vlada u roku dva mjeseca od prihvaćanja izmjena treba popisati obveznike zakona. Tvrtke, bez obzira je li im vlasnik država ili lokalna jedinica, neće podlijegati Zakonu, pod uvjetom da na tržištu obavljaju komercijalne djelatnosti radi dobiti.
Javno nadmetanje prestaje biti osnovni način nabave pa svi ostali načini, npr. po pozivu ili izravnom pogodbom, postaju ravnopravni.
Sabor je izmijenio i Zakon o pošti, čime su jasno razgraničene poštanske usluge od kurirskih.
Hrvatski sabor je za nove članove Državnosudbenog vijeća (DSV) iz reda sudaca izabrao: Luciju Čimić, Ivana Mikšića, Đuru Sessa, Nediljka Bobana, Mirjanu Rigljan i Mihu Mratovića. Iz reda odvjetnika u DSV su izabrani Ranko Pelicarić i Arno Vičić, a među sveučilišnim profesorima Anita Kurtović i Berislav Pavišić.
Članove DSV-a Sabor je izabrao tajnim glasovanjem, budući se za ukupno devet mjesta kandidiralo 20 sudaca, šest odvjetnika i šest sveučilišnih profesora.
Mandat je bivšem sazivu DSV-a istekao 6. srpnja, a novi će članovi u Saboru položiti prisegu.