"Smatram da bi se promišljenom dopunom taj park na ukupno sto hektara površine mogao zbog svoje konfiguracije kandidirati za jedan od najljepših parkova u Europi", izjavio je Dragutin Kiš, projektant parka i jedan od najpoznatijih hrvatskih stručnjaka za parkovnu arhitekturu, koji je park negdašnje vile "Zagorje" projektirao 1962.
Kiš je pripremio prijedlog obnove parka Predsjedničkih dvora. Kaže kako bi osim stabala crnogorice, posebno američkoga borovca, koj je obilno zastupljen u parku, trebalo posaditi zbirku biljaka sjene - rododendron, tipičnu za engleske parkove - te istu verziju, ali kojoj odgovara sunce - azaleju, a cvate od ranoga do kasnoga proljeća. Osim toga park bi trebalo, kako dodaje, dopuniti s desetak varijacija božikovine, hrvatskom autentičnom i zaštićenom drvenastom zimzelenom vrstom iz bukovih šuma, koja se odlikuje različitom bojom lišća i plodova, te različitim parkovnim varijetetima gloga i biskupske kapice. Smatra potrebnim vratiti i manji vinograd, koji je uništen pri podizanju parka, radi raznolikosti krajolika i povratka povijesne matrice na taj prostor.
Po Kiševim riječima uobičajeno je u Europi da se parkovi obnavljaju i održavaju na najvišoj stručnoj razini. Podsjeća da je Portugal, svojedobno jedna od najsiromašnijih europskih zemalja, kad se odlučio na preobrazbu radi boljitka svojih ljudi, obnovio sve povijesne parkove.
"To bi poglavito trebalo vrijediti i za Hrvatsku, koja turizam smatra jednom od glavnih gospodarskih grana", rekao je, dodavši kako za sada nijedan hrvatski park nije uvršten među najljepše parkove u Europi i svijetu.
Kiš čuva kompletnu dokumentaciju izgleda krajolika prije nego je sagrađena vila i podignut park.
"Sačuvao sam kontaktne fotografije, koje su nastale prigodom razvijanja filma koji sam snimio dok sam projektirao park", rekao je i dodao kako mu je negativ bio oduzet, a da su znali da ima fotografije, da bi ga strpali u zatvor.
Park vile "Zagorje" projektirao je 1961., a park je izveden od 1961. do 1962.
"Pratio sam izvedbu parka, jer sam jednom na tjedan morao izvješćivati Povjerenstvo u kojem su bili Ivan Krajačić, Miroslav Krleža i Antun Augustinčić", prisjetio se, dodavši kako je Krajačić vodio glavnu riječ, unatoč velikom kulturnom obzorju dvojice istaknutih hrvatskih umjetnika.
Nakon izvedbe kaže da je prvi put mogao vidjeti park 15. travnja 1990., kad su pred izbore park i vila bili otvoreni za građanstvo te ponovno 2003., kad se susreo s publicistom Milanom Puljizem koji je pisao knjigu "Građanin Predsjednik".
Prije parka na Pantovčaku Dragutin Kiš osmislio je urbanistički plan Conakryja, glavnoga grada Gvineje, uredio središte Colomba u Širi Lanki te projektirao i izveo perivoj na lokalitetu Matra-Matruh, oko vile negdašnjeg egipatskog predsjednika Anwara Al Sadata.