U odnosu na kraj prošle godine bruto inozemni dug Hrvatske na kraju travnja porastao je u apsolutnom iznosu za 578 milijuna eura, ili za 2,5 posto, a rastu duga najviše su doprinijele banke, koje su svoj inozemni dug u tom razdoblju povećale za 513 milijuna eura.
Dug ostalih domaćih sektora, odnosno tvrtki, povećao se tijekom prva četiri mjeseca za 369 milijuna eura, a u tom porastu dominira povlačenje dugoročnih kredita.
Naspram banaka i poduzeća, svoj je vanjski dug smanjila država i to njen je dug smanjen za 440 milijuna eura u prva četiri mjeseca.
Prema podatcima HNB-a, dug na osnovi izravnih ulaganja, a koji obuhvaća ulaganja u ostale domaće sektore i banke, u prva je četiri mjeseca povećan za 137 milijuna eura.
Analitičari središnje banke ističu kako je mjesečna dinamika ukupnog hrvatskog inozemnog duga pod velikim utjecajem kretanja duga banaka. Naime, nakon što je u siječnju i veljači zabilježeno mjesečno smanjenje inozemnog duga banaka (ukupno za 308 milijuna eura), u sljedeća dva mjeseca njihov je dug porastao za visokih 821 milijun eura, što je uglavnom rezultat povlačenja sredstava iz inozemstva na osnovu kratkorčnih kredita i dugoročnih depozita, objašnjava se u najnovijem tromjesečnom Biltenu HNB-a.
Bankarski sektor ima i najveći udio u ukupnom inozemnom dugu - krajem travnja ove godine vanjski je dug banaka iznosio 8,2 milijarde eura, ili 35,1 posto ukupnog ino duga.
Pribroji li se tomu i dio izravnih ulaganja koja se odnose na banke, dug toga sektora povećava se na 8,4 milijarde eura i njegov se udio u ukupnom dugu penje na 36,2 posto.
Po udjelu u ukupnom vanjskom dugu banke slijede poduzeća (uključujući i izravna ulaganja u taj sektor). Krajem travnja vanjski dug poduzeća iznosio je 6,2 milijarde eura, ili 26,5 posto ukupnog duga, a dodaju li se tome i izravna ulaganja dug toga sektora povisuje se na 8 milijardi eura, što je udio od 34,5 posto.
Za razliku od ta dva sektora, inozemni je dug države smanjen i aspolutno i relativno.
Krajem travnja vanjski je dug države iznosio nešto manje od 6,8 milijardi eura, što je 440 milijuna manje nego li krajem prošle godine, a to je apsolutno smanjenje ponajprije posljedica smanjenja obveza na osnovu obveznica.
Tako je u siječnju državi na naplatu dospjela redovita polugodišnja obveza prema Lononskom klubu (62 milijuna eura), a u ožujku je otplaćeno 500 milijuna eura vrijednos izdanje euroobveznica iz 2000.
Takva su kretanja, objašnjavaju analitičari središnje banke, rezultirala i relativnim smanjenjem udjela države u ukupnom dugu sa 31,9 posto na kraju prošle godine na 29,2 posto na kraju travnja ove godine.
Od svibnja pak do kraja ove godine na naplatu dospijeva 2,8 milijardi eura glavnice inozemnog duga, od čega se nešto više od polovice (1,5 milijardi eura) odnosi na dospijeće glavnice duga banaka, oko 800 milijuna eura odnosi se na glavnicu duga tvrtki, a država će do kraja godine morati otplatiti oko 300 milijuna eura glavnice ino duga.