HINA - Financijski servis
Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka u zajedničkom su priopćenju odbacili danas tvrdnje iznijete u najnovijem broju tjednika "Nacionalu" vezane uz stanje javnih financija i djelokrug središnje banke, naglašavajući da država uredno otplaćuje vanjski i unutarnji dug.
"Potpuno je netočna informacija da je prije tri tjedna uslijedila blokada Državne riznice zbog navodnog dospijeća 350 milijuna eura inozemnog kredita. Do navodnog dospijeća nije došlo, niti se Ministarstvo financija zbog njega zadužilo tajnim izdavanjem obveznica na tržištu novca u Austriji", navodi se u zajedničkom priopćenju koje potpisuju ministar financija Ivan Šuker i guverner HNB-a Željko Rohatinski.
U priopćenju se ističe da Republika Hrvatska uredno otplaćuje vanjski i unutarnji dug, a sva plaćanja iz proračuna odvijaju se sukladno zakonski određenim prioritetima.
"Sve ostale ocjene i tvrdnje iznijete u tekstu, a vezane uz javne financije i monetarnu politiku, također odbacujemo kao potpuno neutemeljene i zlonamjerne", naglašava se u zajedničkom priopćenju kojim Ministarstvo i središnja banka reagiraju na tekst objavljen u tjedniku "Nacional" pod naslovom "Špekulanti spasili Hrvatsku od bankrota".
Nacional, uz ostalo, u svojem tekstu tvrdi kako je prije tri tjedna, kada je na naplatu došlo 350 milijuna eura kredita, nastupila blokada hrvatske Državne riznice.
U tekstu se također tvrdi kako je HNB odbio zahtjev ministra Ivana Šukera za zaduživanjem kod banaka, te da je "spas na kraju pronađen na špekulantskom tržištu novca u Austriji gdje je prodano obveznica u vrijednosti 350 milijuna eura, po kamatnoj stopi od čak šest posto (...)".
Tjednik u svom tekstu navodi i kako je time samo "privremeno zaustavljen požar u državnom vrhu", jer će "u sljedećih nekoliko mjeseci doći na naplatu gotovo 1,5 milijardi eura vanjskog duga".
Inače, prema projekcijama otplate bruto inozemnog duga, koju je objavila Hrvatska narodna banka u svom Biltenu iz svibnja, u drugom tromjesečju ove godine na naplatu dospijeva ukupno 1,5 milijardi eura glavnice inozemnog duga, ali se to odnosi na sve sektore - državu, banke i poduzeća.
Od tog ukupnog iznosa, država bi u drugom tromjesečju trebala vratiti 100,8 milijuna eura, najveće otplate, od 989,4 milijuna eura, imaju banke, a poduzeća trebaju vratiti 338,9 milijuna eura.
I u ostatku godine, trećem i četvrtom tromjesečju, najveće obveze otplate vanjskog duga odnose se na banke i poduzeća, te tek potom na državu koja bi, prema projekcijama HNB-a, u trećem tromjesečju trebala vratiti 111,3 milijuna eura, a u četvrtom 57,4 milijuna eura vanjskog duga.
U prvom je tromjesečju ove godine, prema podatcima iz travanjskog Biltena HNB-a, država trebala vratiti 618,1 milijun eura vanjskog duga. Da nešto od toga nije bilo plaćeno, napominju iz HNB-a, to bilo i evidentirano.