Zasjedajući na temu "Medicinske sestre - školovanje i radno-pravni položaj", Odbor je u proširenom sastavu zaključio da tek 15 posto medicinskih sestara s višom stručnom spremom nije dovoljno da bi se zadovoljili stručni kriteriji potrebni za tako zahtjevan posao.
Stoga je, istaknuto je u raspravi, nužno osmisliti sustav visokog obrazovanja koji bi medicinskim sestrama omogućio stručno napredovanje, a time i ravnopravan položaj s ostalim zdravstvenim djelatnicima.
Predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Dragica Šimunec nužnim je ocijenila neposrednu suradnju obrazovnog i zdravstvenog sustava u kreiranju specijalističkih studija za medicinske sestre, a takvi bi studiji, smatra, trebali biti vezani uz klinički rad.
"Obrazovanje medicinskih sestara mora biti čvrsto vezano uz bolnički krevet, sve ostalo je utopija", kazala je, naglasivši da bi Zagreb morao imati mogućnosti upisati barem oko 500 studenata godišnje koji bi se usavršavali za posao medicinskih sestara.
"U Hrvatskoj gotovo i ne postoje visoko obrazovane medicinske sestre", istaknula je predsjednica Hrvatske udruge medicinskih sestara Branka Rimac, dodavši da su, uz nemogućnost stručnog napredovanja, 'sestre' pogođene i lošom organizacijom rada u zdravstvenim ustanovama.
O lošem položaju medicinskih sestara u sustavu zdravstva govorila je predsjednica Sindikata medicinskih sestara i tehničara Anica Prašnjak, upozorivši da čak 30 posto njih radi na određeno vrijeme, da su prve na meti kada se dijele otkazi, da im se ne plaća prekovremeni rad.
Iznijela je podatke da u Hrvatskoj na 100 tisuća ljudi dolazi oko 500 'sestara', dok se europski standardi kreću oko 750, da od oko 20 tisuća medicinskih sestara tek deset posto njih čine više medicinske sestre, dok je u EU taj odnos 50:50.
Zabrinjava, kaže Prašnjak, i činjenica da je u bolničkom sustavu odnos liječnika i sestara 1:2, a u EU 1:4.
Saborski Odbor za informatizaciju i medije, zbog manjka kvoruma, odgodio je današnju sjednicu.