Članovi HSS-a bili su nazočni i misi zadušnici za Lipanjske žrtve u crkvi sv. Petra apostola u Vlaškoj ulici u Zagrebu.
HSS se svake godine, na današnji dan, prisjeća hrvatskih zastupnika Stjepana i Pavla Radića i Đure Basaričeka koji su ubijeni u atentatu kada je na njih iz pištolja pucao srpski radikal Puniša Račić 1928. u beogradskoj skupštini.
Tada je na mjestu ubio Pavla Radića i Đuru Basaričeka, a teško ranio Stjepana Radića, koji je, od posljedica ranjavanja, umro 8. kolovoza iste godine. U atentatu su ranjeni Ivan Pernar i Ivan Granđa.
Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke, bio je ozbiljna smetnja kralju Aleksandru Karađorđeviću u provedbi njegovih težnji za apsolutnom vlašću i radikalnim krugovima u ostvarivanju velikosrpskih ambicija.
Stjepan Radić rođen je 1871. u Trebarjevu Desnom pokraj Siska, a s bratom Antunom, koji je također jedan od utemeljitelja HSS-a, osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku 1904. Kasnije je stranka preimenovana u Hrvatsku seljačku stranku i taj naziv ima i danas.
Pavle Radić, sinovac Stjepana Radića, rođen je 1880., također u Trebarjevu Desnom. Tijekom 1925. privremeno je preuzeo vodstvo stranke zbog uhićenja Stjepana Radića. Od 1925. do 1926. bio je ministar agrarne reforme.
Đuro Besariček rođen je 1884. u Zagrebu. Bio je pravnik, a član HSS-a od osnutka stranke. U Narodnu skupštinu izabran je prvi put 1920., a značajan je bio njegov rad na reformi sela i na suzbijanju kriminala.