Također će općenito dovesti do smanjenje interesa za stambenu štednju čime bi se ponovio slučaj neuspjelog "eksperimenta" u nekim tranzicijskim zemljama, ocjenjuju u Prvoj stambenoj štedionici.
Izmjenama zakona o stambenoj štednji, koje predlaže Ministarstvo financija, državni poticaji za stambenu štednju trebali bi se smanjiti sa 25 posto na 15 posto na osnovicu od 5.000 kuna.
Kako se navodi u današnjem priopćenju, Prva stambena štedionica je s ostalim stambenim štedionicama uputila Ministarstvu financija prijedlog izmjena Zakona o stambenoj štednji koji bi, u skladu s iskustvima zemalja sa uspješnom tradicijom stambene štednje, bio prihvatljiv za stambene štediše, a državi omogućio uštedu od 20 posto. No, prijedlog novoga načina obračuna isplate državnih poticajnih sredstava nije prihvaćen.
Iz te štedionice ističu da se državni poticaji ne mogu promatrati samo s troškovnog aspekta državnog proračuna (poput mirovina i sl.) jer sve zemlje u kojima postoji sustav stambene štednje uviđaju i njegov prihodovni aspekt koji je zbog učinka multiplikatora daleko veći.
Iz Prve stambena štedionica izražavaju žaljenje što, kako ocjenjuju, Ministarstvo financija nema poslovnog sluha već se jednostrano fokusira na smanjenje državnih poticajnih sredstava zanemarujući dugoročne pozitivne efekte.
(Hina) xpp/xds yds