Najočitijim znakom državne nebrige vinari smatraju odredbu o zabrani bilo koje količine alkohola u krvi vozača. To je dovelo, čulo se na skupu, do pada prometa i prodaje vina i to u razmjerima koji ozbiljno ugrožavaju opstanak proizvođača.
Tako primjerice Nikola Mirošević sa Agronomskog fakulteta ocjenjuje da odredba o nula promila poništava učinke poticajnih mjera Vlade za podizanje novih nasada.
No ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar Čobanković tvrdi da, protivno tvrdnjama o padu prometa, statistika pokazuje da je u prvom tromjesečju ove godine u promet pušteno 6,5 posto više vina nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Drugi problem koji muči vinare je zaštita autohtonih hrvatskih sorti koje, kako je rečeno, imaju značajni tržišni potencijal, toliki da ih već kao svoje registriraju druge zemlje. Takav je primjerice slučaj, kaže Nikola Mirošević, sa Prošekom, koji su kao robnu marku zaštitili Makedonci.
Po podacima Edija Maletića (Agronomski fakultet Zagreb), Hrvatska ima oko 130, što popisanih što nepopisanih, autohtonih sorti vinove loze, no poteškoća je njihov uzgoj u skladu s propisima Europske unije. Bez matičnih nasada i sadnog materijala odnjegovanog u skladu s tim propisima, kaže Maletić, autohtone sorte su u opasnosti, jer vino nastalo od njih neće moći biti pušteno u promet.
Treći značajni problem na koji ukazuju vinari je korištenje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se po njihovu mišljenju sporo i uz puno nepotrebnog administriranja privodi svrsi. Takvog je zemljišta, kaže Franjo Francem (Zavod za vinogradarstvo), u Hrvatskoj čak 200 tisuća hektara.
Kada bi se bar dio tog zemljišta iskoristio, kaže, zasigurno bi se promijenio odnos izvoza i uvoza vina u kojemu uvoz dominira. Pritom, kaže Francem, uvoz raste uz jednaka novčana sredstva, što znači da se uvoze loša vina.
Po njegovim podacima, Hrvatska najviše vina uvoza iz Makedonije, Bosne i Hercegovine i Slovenije, a izvozi najviše u Bosnu i Hercegovinu i Njemačku.
Komentirajući progovore vinara o problemima sa korištenjem zapuštenog zemljišta, ministar Čobanković ocijenio je da bi se u rješavanje tog problema trebala uključiti lokalna uprava, a jednim od načina smatra uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, na što jedinice lokalne samouprave imaju pravo.
(Hina) xduk yds