HINA - Financijski servis
Jučerašnjom odlukom uprava talijanske bankarske grupacije UniCredit i njemačkog HVB-a da se u listopadu ove godine provede spajanje tih dviju grupa još se nije dogodilo ništa što bi bilo relevantno za hrvatsko bankarsko tržište, izjavio je danas Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke (ZABA), čiji je UniCredit većinski vlasnik.
Očekuje se da će se transakcija spajanja UniCredita i HVB-a dogoditi u listopadu ove godine, do kada će obje bankarske grupacije tražiti suglasnosti regulatora nadležnih za tu, glavnu transakciju.
Upiti prema regulatorima na ostalim tržištima, pa tako i u Hrvatskoj, mogu se očekivati tek po nastanku nove banke, odnosno novih tržišnih činjenica, dakle krajem ove ili početkom iduće godine, komentirao je Luković moguće posljedice spajanja UniCredita, u čijem je vlasništvu ZABA i HVB-a, koji je vlasnik HVB Splitske banke.
Upitan da procjeni da li bi to spajanje moglo rezultirati prodajom jedne od dviju hrvatskih banaka ili njihovim spajanjem, Luković je kazao kako će to ovisiti o stanju na tržištu u trenutku provedbe transakcije u listopadu. Primjerice, pojasnio je, moguće je da će neke manje banke na ovom tržištu također tražiti mogućnosti vezivanja, što bi do tada moglo izmijeniti stanje na tržištu.
Također, smatra Luković, i ostali će 'igrači' na europskom bankarskom tržištu na ovo spajanje morati odgovoriti ili povlačenjem ili planiranjem novih povezivanja na mjerljiv način, što se također može odraziti na Hrvatsku.
Potkrijepio je to podatkom da će spajanjem dviju bankarskih grupacija, banke u njihovom vlasništvu na tržištu središnje i istočne Europe (Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, BiH, SiCG, Turska, Ukrajina, Litva, Latvija, Estonija i Rusija) imati ukupnu aktivu od 70 milijardi eura, što je dvostruko više od idućeg konkurenta.
Jednako preuranjenim Luković smatra i pitanje mogućih otpuštanja u Hrvatskoj. Dođe li do spajanja ZABA-e i HVB Splitske banke, neminovno će uslijediti izvjesna racionalizacija. No, dodaje, to bi se dogodilo i da jedna od banaka bude prodana, odnosno da se pripoji nekoj drugoj banci u Hrvatskoj.
Bolna posljedica toga bilo bi smanjenje radnih mjesta, no dobra posljedica bila bi bolja sigurnost postojećih radnih mjesta, kao i povoljniji uvjeti za klijente, uslijed manjih troškova banaka, rekao je Luković.
Kada bi došlo do spajanja ZABA-e i HVB Splitske banke, prema nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke za kraj prvog ovogodišnjeg tromjesečja, takva bi grupacija po veličini aktive zauzela 34,8 posto hrvatskog bankarskog tržišta, a imala bi aktivu veću od 79 milijardi kuna.
Zagrebačka banka vodeća je banka u Hrvatskoj sa aktivom od 57,4 milijarde kuna, prema podacima krajem ožujka ove godine, što predstavlja udio od 25,22 posto u ukupnoj aktivi svih banaka u Hrvatskoj.
Sa aktivom od 21,8 milijardi kuna HVB Splitska banka ima udio od 9,58 posto.