Podaci prikupljeni većinom iz revidiranih izvješća banaka i podataka HNB-a pokazuju i značajan rast aktive banaka, koja je prošle godine prema 2003. povećana za 12,82 posto, na 230 milijardi kuna, iako je broj banaka smanjen sa 40 na 38. No, u banci ističu kako je 2004. došlo do usporavanja rasta aktive, obzirom na 17,21 postotni rast iz 2003. godine.
Na sporiji rast aktive, dodaju, zasigurno je utjecalo i usporavanje kredita - lani su dani krediti porasli za 13,77 posto, nakon gotovo 20 postotnog rasta u 2003. godini. Lani je tako odobreno 62,7 milijardi kuna kredita - 10 milijardi kuna više nego godinu ranije. Pritom je udio kredita građanima povećan sa 47,76 na 50,02 posto, dok je udio plasmana poduzećima smanjen na 39,6 posto. Istodobno, bilježi se i blagi rast u financiranju javnog sektora.
U Banci stoga zaključuju da su banke vrlo intenzivno nastavile s kreditiranjem građana i samo su prestrukturirale portfelj svojih retail kredita okrenuvši se više stambenim kreditima u odnosu na auto ili gotovinske kredite.
Prošla je godina donijela i 'kristaliziranje' sedam najvećih banaka u Hrvatskoj (po veličini aktive), no njihov je redoslijed u odnosu na prethodnu godinu ponešto izmijenjen.
Zagrebačka (ZABA), Privredna banka (PBZ) i Erste & Steiermaerkische banka (ESB) zadržavaju prva tri mjesta, dok je Raiffeisenbank Austria (RBA) s četvrtog na peto istisnula HVB Splitsku banku. Na šestom je, kao i lani, Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB), dok se 'velikoj sedmorci' pridružila Nova banka.
Te banke zajedno imaju aktivu u iznosu od 195 milijardi kuna ili 85 posto ukupne aktive svih banaka. Ukupno su lani plasirale 103,3 milijarde kuna kredita ili 85 posto od ukupnih neto kredita i 43 posto svih lanjskih plasmana.
Pritom je ZABA ponovno prva, sa 29,1 milijardi kuna plasiranih kredita, a slijede PBZ sa 21,96 milijardi kuna, ESB koja je klijentima plasirala 13,45 milijardi kuna kredita te RBA s 12,6 milijardi kuna, HVB s 12,1 milijardom kuna i HAAB sa 10,33 milijardi kuna.
Usporavanje je u prošloj godini zabilježeno i kod rasta ukupnih depozita svih banaka - 2002. rast je iznosio 18,89 posto, 2003. 15,49 posto, a 2004. 8,1 posto, na 155 milijardi kuna.
No, u Banci kažu kako banke i dalje klijente mogu financirati iz porasta depozita, koji su i dalje najzastupljeniji u strukturi izvora financiranja većine banaka, uz iznimku HAAB, koja usprkos rastu depozita i dalje pribjegava zaduživanju.
Tako u strukturi kredita kao izvora financiranja HAAB predvodi s 56 posto, a slijedi HVB s udjelom od 43,2 posto. RBA je pak malo popravila strukturu time što je udio depozita povećan na 64 posto, a udio kredita pao s 38 na 31 posto, no u Banci ističu i da je RBA banka kojoj najviše (za 47 posto) rastu obveze po primljenim kreditima.