Uvođenje markica način je kojim se želi smanjiti udio sive ekonomije u proizvodnji i prometu kavom, a procjenjuje se da državni proračun zbog nezakonite proizvodnje i prometa kave godišnje gubi oko 70 milijuna kuna, što obuhvaća gubitke od trošarina na kavu i gubitke po osnovi carina i PDV-a.
Naime, prema statističkim podacima u Hrvatsku je 2003. uvezeno 19.040 tona sirove kave i oko 1400 tona proizvoda od kave, a istodobno je u Hrvatskoj zabilježena proizvodnja od 7.384 tone proizvoda od kave.
Značajan dio proizvodnje i prometa kavom tako se u Hrvatskoj obavlja u neregistriranim pržionicama, obrtničkim radnjama i slično, a kvalitetnijem praćenju prometa i bržem uočavanju nezakonitosti trebalo bi pomoći uvođenje markica.
Takav je nadzor, objašnjavaju u Vladi, već provjeren na duhanskim proizvodima i alkoholu, te nedavno uvedenim markicama za brašno.
Troškovi tiskanja markica za kavu procjenjuju se na oko 12 milijuna kuna godišnje, a ta bi se sredstva u potpunosti osigurala uplatama korisnika markica.
Inspekcijski nadzor nad evidentiranjem i označavanjem kave provodili bi gospodarski inspektori Državnog inspektorata, a nepridržavanje zakonskih odredbi uz ostalo i neobilježavanje markicom ili označavanje krivotvorenom markicom, za pravne bi osobe značilo i kazne od 10 tisuća do 400 tisuća kuna, a za fizičke osobe kazne od 1 tisuće do 15 tisuća kuna.
Novi Zakon o trošarinama na kavu, koji će Vlada uputiti u hitnu Saborsku proceduru, ne predviđa promjene samih iznosa trošarina i one bi i nadalje iznosile od 5 kn po kilogramu (za sirovu kavu) do 20 kn po kilogramu (za ostale proizvode od kave).
Vlada bi sa sutrašnje sjednice Saboru na drugo čitanje trebala uputiti prijedlog izmjena ovršnog zakona.