"Naših 1442 učenika oduševljeno je što se može školovati na vlastitom jeziku i više ne znaju arapski", priznaje 42-godišnji direktor najveće gimnazije u Erbilu Hainy Qader Khoder.
Do razdora je došlo 1991. godine sa sticanjem kurdske autonomije, nakon Zaljevskog rata.
Gotovo je s obaveznom nastavom svih predmeta na arapskom kao što je to zahtijevao Sadam Husein: sad se satovi održavaju na kurdskom, a arapski se podučava kao živi jezik četiri ili pet sati tjedno, jedan sat manje od engleskog.
"Arapski je kod nas postao treći jezik. Učenici više vole engleski jer je za njih arapski jezik ugnjetača i simbol zločina koje je počinio bivši režim", objašnjava on.
"Kurdizacija" nastave uvedena je istodobno kad i radikalna modifikacija udžbenika iz povijesti i zemljopisa iz doba Sadama Huseina.
Na sveučilištu Salaheddine u Erbilu arapski nema prođu kod studenata. Brojke govore same za sebe: 999 studenata odabralo je engleski, 555 kurdski, a samo 359 arapski.