On je novinarima u Sarajevu predstavio opsežnu dokumentaciju koju su radile tvrtke iz Hrvatske, BiH i Italije i koja predstavlja osnovu za izradu konačnih planova gradnje dijela autoceste koja treba spojiti Budimpeštu i Ploče.
"Vijeće ministara BiH sada treba odlučiti o jednoj od tri ponuđene dionice", kazao je Terzić najavivši kako će pri odlučivanju biti uzeti u obzir svi potrebni elementi, uključujući i one političke naravi.
Pomoćnik ministra transporta i komunikacija BiH Izet Bajrambašić, koji je ujedno i koordinator projekta gradnje autoceste na koridoru V c, kazao je kako sva tri prijedloga prate gotovo istu trasu sve do mjesta Tarčin, dvadesetak kilometara južno od Sarajeva, odnosno da predviđaju ulazak ceste u BiH kod Svilaja te gradnju pravcem prema Doboju, Zenici i Sarajevu.
Od Tarčina do naselja Potoci, sjeverno od Mostara, predloženo je pet različitih trasa, a od Potoka prema jugu tri.
Dvije od tri ponuđene trase od Potoka nastavljaju pratiti dolinu Neretve.
Jedna predviđa ulazak buduće auto-ceste u Hrvatsku kod Drežnice, također prateći postojeću cestu, dok druga predviđa skretanje južno od Mostara kod Žitomislića i gradnju zapadnim dijelom Hercegovine prema sadašnjem graničnom prijelazu Crveni grm.
Treća trasa predviđa da auto-cesta kod Potoka skrene na zapad, prati područje između Mostara i Ljubuškog i potom uđe u Hrvatsku nešto zapadnije od Crvenog grma.
Lokacija na kojoj bi auto-cesta ulazila u Hrvatsku ovisit će i o konačnom dogovoru dvije zemlje o pravcu na kojemu će se graditi jadransko-jonski putni pravac.
Za sada postoje dva prijedloga: jedan predviđa gradnju tog cestovnog pravca kroz zapadnu odnosno istočnu Hercegovinu, dok drugi prati teritorij Hrvatske i samo malim dijelom prolazi kroz BiH.
Pregovori predstavnika dvije zemlje o ovom pitanju će se nastaviti, a do sada je o tome razgovarano na šest sastanaka, podsjetio je Terzić.
Bajrambašić je pojasnio kako je definitivno napuštena ideja da buduća autocesta na koridoru V c prolazi pustim područjima BiH u kojima nema stanovnika, a ona je uključivala i prijedlog gradnje tunela u dužini od 22 kilometra.
Postojeći prijedlozi također sadrže neka rješenja koja će, kako je rečeno, trebati modificirati.
Tako će Vijeće ministara vjerojatno tražiti da na trasi ne bude tunela dužih od tri kilometra, jer bi takva gradnja iziskivala dodatne troškove te posebno održavanje i nadzor, kazao je Bajrambašić.
Adnan Terzić je najavio kako će druga faza priprema za gradnju koridora V c kroz BiH biti okončana do kraja srpnja, kada bi trebali biti precizno određeni svi elementi buduće trase.
Nakon toga slijedi izrada konačne projektne dokumentacije, a početkom naredne godine moglo bi se očekivati raspisivanje javnog natječaja za gradnju.
Terzić je kazao kako će se osobno založiti da ovaj projekt potencijalnim investitorima bude predstavljen uz pomoć Islamske i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), s čijim predstavnicima je o tome već razgovarao tijekom godišnjeg okupljanja članica EBRD u nedjelju i ponedjeljak u Beogradu.