Razumijemo želju HNB-a za zauzdavanjem inozemnog zaduživanja zbog visokog hrvatskoga vanjskog duga i njegova zabrinjavajućeg udjela u hrvatskom BDP-u, no rješenja vanjskog duga i tečaja ne smiju se tražiti na brzinu i tako da ceh na kraju plate hrvatski građani, kaže se u priopćenju NHS-a.
Sve mjere koje za posljedicu mogu imati povećanje cijene novca za kreditiranje, dakle kamata na kredite, ili smanjenje vrijednosti kune, nisu samo udar na državno zaduženje nego i na hrvatske građane koji su zbog niskog standarda i malih plaća prisiljeni dizati kredite, upozorava NHS.
Po podacima iz veljače, hrvatski su se građani kod poslovnih banaka zadužili preko 65 milijardi kuna, a tome treba dodati neevidentirano zaduženje kod rodbine, prijatelja i zelenaša. Krediti su dobiveni pod uvjetima promjenjive kamatne stope i devizne klauzule.
Građani su plaće zadužili do krajnjih mogućnosti, pa svako povećanje kamata i smanjenje vrijednosti kune znači povećanje duga i izravan udar na standard, ne samo građana koji su podigli kredite već i njihovih jamaca koji će morati preuzeti vraćanje dijela duga.
To će rezultirati nemogućnošću vraćanja kredita što pak znači povećanje već ionako visokoga broja ovrha kojima su podjednako izloženi zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, upozorava NHS.