Akademik Katičić napomenuo je kako će Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika skrbiti za veliku jezičnu stečevinu i raspravljati o pitanjima što se postavljaju s tim u svezi.
"Tu, na početku, umjesno je sažeto izreći odakle pri tome polazimo: hrvatski jezik postoji kao povijesna danost, skup idioma obilježenih pripadnošću vlastitoj kulturnoj cjelini, različitoj od drugih. On ima svoj standardni oblik, izrastao i učvršćen u vlastitome razvojnom tijeku s prepoznatljivom vlastitom fizionomijom. Taj standardni jezik valjano je razvijen i dobro nam služi. Ne, nema, dakle, mjesta kao zadatak koji se postavlja tomu vijeću spominjati i standardizaciju hrvatskoga jezika, pa o njoj, opravdano, tu i nema riječi", istaknuo je akademik Katičić.
Zapitavši se - ako pak hrvatski jezični standard postoji i dobro funkcionira, čemu onda Vijeće i njegova sustavna skrb za taj standardni jezik, čemu raspravljati s tim u svezi - akademik Katičić je odgovorio da za to postoje dva glavna razloga.
Napomenuo je kako je u naravi svakoga standardnog jezika da se stalno mora prilagođivati novim situacijama i razvijati se kako bi bio dorastao novim zadatcima što mu se postavljaju u njima. Pri tome se otvaraju i nova pitanja i nastaju dvojbe, pa ima posla za stručno tijelo koje to prati i s pogledom na cjelinu prosuđuje i usmjerava. Taj je razlog univerzalan, dodao je.
Drugi je razlog taj što je, kako je dodao, koliko god imamo valjano izgrađen i dobro razvijen jezični standard, odnos hrvatske jezične zajednice prema njemu duboko poremećen.
"Nedostaje joj uravnotežene jezične svijesti i samosvijesti. Posljedica je to puta kojim je prošla hrvatska jezična standardizacija te ideologijskih zasada u znaku kojih je ostvarena. Bit će da upravo odatle dolazi to što, premda nema znatnijih otvorenih pitanja oko hrvatskoga jezičnog standarda, oko njega ipak nastaju prijepori, pa se od njih uznemiruje i javnost. Taj pak razlog proizlazi iz osobitih hrvatskih jezičnih prilika. Vijeću se stoga postavlja zadatak da sve to pozorno razmotri i temeljito raspravi, te potakne razjašnjavanje tih odnosa i uravnoteživanje shvaćanja o svojemu standardnom jeziku u našoj kulturnoj javnosti", rekao je akademik Katičić.
Dodao je kako će se, raspravljajući o tome, oštriti i kriteriji po kojima valja prosuđivati aktualne prijedloge za opis i dotjerivanje hrvatske standardnojezične norme.
U raspravi članovi Vijeća pokazali su visok stupanj podudarnosti u gledanju i time je, napomenula je ravnateljica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Dunja Brozović-Rončević, stvoreno dobro polazište za uspješno djelovanje.
Vijeće je na prvoj sjednici, održanoj 13. svibnja, raspravilo prijedlog svojega poslovnika i prihvatilo njegov pročišćeni tekst te tako stvorilo pretpostavke za daljnji rad.