Časopis je u devet do sada objavljenih brojeva predstavio najzanimljivija književna djela u državama nastalih na tlu bivše Jugoslavije, priopćio je Ured predsjednika Republike.
"Ako je suradnja uspostavljena u gospodarstvu i športu, nema razloga da se ne pojača i u kulturi", rekao je glavni i odgovorni urednik časopisa Velimir Visković. Naglasio je da je okupljanjem više od tri stotine suradnika - od Aleša Debeljaka, preko Dževada Karahasana, Marka Vešovića, Radoslava Petkovića, do Sibile Petlevski i Nedjeljka Fabria - stvorena i neka vrsta javnog foruma koji ohrabruje i osigurava dijalog među intelektualcima susjednih država.
Časopis od početka podupire više europskih i američkih političara i intelektualaca - od Karla Bildta, preko Petera Galbrighta do Susan Sontag, novčano ga potpomaže Europska unija, razne fondacije, a posebice skandinavske zemlje kojima je ta vrsta kulturne suradnje bliska, kazala je Vojka Đikić, izvršna urednica "Sarajevskih bilježnica". No predsjednik Mesić prvi je regionalni političar koji je iskazao zanimanje za taj književni projekt, dodala je.
Predsjednik Mesić je rekao da se upravo završavaju pripreme za održavanje "regionalne konferencije o 'kulturnim koridorima' jugoistočne Europe", foruma koji na inicijativu UNESCO-a okuplja desetak državnika, svjesnih da se na putu u ujedinjenu Europu raznolikosti jačaju i štite povezivanjem, a ne izolacijom, kaže se u priopćenju. Na komentar da još ima onih koji u suradnji vide strah od obnove neke bivše zajednice, Mesić je odgovorio da se treba okrenuti budućnosti, a u "našoj zajedničkoj europskoj budućnosti tema neće biti granice, nego suradnja preko granica".
U izaslanstvu su bili Zdravko Grebo, Marko Vešović, Enver Kazaz, Vojka Đikić, Ljiljana Dirjan, Ljubica Arsić, Radoslav Petković, Velimir Visković i Sonja Manojlović.