Od toga je u obrtu bilo zaposleno 237.402 osoba, ili 0,2 posto više nego u veljači, a u djelatnostima slobodnih profesija njih 12.983 ili 1,4 posto više.
Promatrano po djelatnostima, najveći broj zaposlenih u ožujku je evidentiran u trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo - njih 49.498. U odnosu na veljaču njihov je broj smanjen za 166 osoba.
Slijedi prerađivačka industrija u kojoj je broj zaposlenih ostao na razini iz veljače, odnosno 42.474 osoba.
Najveći je porast broja zaposlenih, od devet posto, zabilježen u djelatnosti financijskog posredovanja u kojoj je u ožujku bila zaposlena 1.421 osoba.
Uspoređujući broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama po županijama primjetan je porast broja zaposlenih u većini županija, odnosno taj se porast kreće od 0,1 posto u Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj županiji do jedan posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Broj zaposlenih pao je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i to za 0,1 posto te u Karlovačkoj županiji za 0,2 posto.
Na razini veljače zadržali su se zaposleni u Zagrebačkoj županiji (17.708 zaposlenih), Brodsko-posavskoj (8.942), Primorsko-goranskoj (21.718) i Krapinsko-zagorskoj županiji (9.305).
U Gradu Zagrebu u ožujku je u obrtu i djelatnosti slobodnih profesija bilo zaposleno 47.354 osoba, što je 0,2 posto više nego u veljači.