POSLOVNI PREGLED broj 417
22.- 28. travnja 2005.
SADRŽAJ:
VLADA RAZMATRALA AKCIJSKI PLAN ZA SURADNJU S HAAGOM 2
VLADA: DRUGA FAZA PRIVATIZACIJE INE ZAPOČET ĆE DO KRAJA 2005. 2
VLADA RAZRIJEŠILA VELIMIRA BOŽIKOVA 2
POLANČEC: HUP NE STOJI IZA TEDESCHIJEVIH IZJAVA 2
ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA POREZA NA DOBIT 2. SVIBNJA 3
VIJEĆE AGENCIJE DALO OSMU DOZVOLU ZA FIKSNU TELEFONIJU 3
HNB: KRAJEM VELJAČE INOZEMNI DUG 22,5 MILIJARDI EURA 3
KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU: GODIŠNJI RAST 17,6 POSTO 4
ZABA-INA PETA TRANŠA INTEGRE OD 15 MILIJUNA EURA 4
RSŠ LANI OSTVARILA DOBIT OD 4,5 MILIJUNA KUNA 4
CENTAR BANKA POSLOVALA S 1,86 MILIJUNA KUNA DOBITI 4
POŽEŠKA BANKA: U 1. TROMJESEČJU PAD DOBITI 5
INA: NIŽE CIJENE DIZELA, PLAVOG DIZELA I LOŽIVOG ULJA 5
HEP POTPISAO SPORAZUM O SURADNJI S USAEA I TVRTKOM AEP 5
UGOVOR ERICSSONA NIKOLE TESLE I CRNOGORSKOG MONETA 5
UGOVOR ERICSSON NIKOLE TESLE I TELE 2 6
PRVA TESTIRANJA MREŽE TELE2 U LIPNJU 6
NO PODRAVKE PREDLAŽE DIVIDENDU OD 5 KUNA PO DIONICI 6
OSIGURAVATELJI: UKUPNA ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA 6,6 MILIJARDI KUNA 6
BRODOMERKUR OSTVARIO 594 TISUĆA KUNA NETO DOBITI 6
HOTELI PODGORA 2004. ZAVRŠILI S DOBITI 6
FARMA SENKOVAC: GUBITAK 12,78 MILIJUNA KUNA 7
HERNADY: MOL JE SPREMAN ZA PROŠIRENJE PARTNERSTVA S INOM 7
INA I MOL POSTAJU STRATEŠKI PARTNERI ENERGOPETROLA 7
GODIŠNJA KONFERENCIJA VSE O PRIVATIZACIJI VELIKIH DRŽAVNIH TVRTKI 7
ERSTE BANK: U ZAGREBU INVESTITORSKA KONFERENCIJA 8
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA
VLADA RAZMATRALA AKCIJSKI PLAN ZA SURADNJU S HAAGOM
Vlada je danas na zatvorenoj sjednici razmatrala Akcijski plan mjera i aktivnosti za suradnju s Haaškim sudom, a Hidajeta Biščevića odredila je koordinatorom za praćenje provedbe tog Plana. Plan ima šest točaka, ali to nisu točke koje danas spominju mediji, rekao je novinarima Vladin glasnogovornik Ratko Maček. "Riječ je o čitavom nizu konkretnih mjera i aktivnosti koje poduzimaju sve mjerodavne državne institucije, a čiji učinci trebaju dovesti do novih, ili proširenih informacija koje će upućivati na punu suradnju s Haaškim sudom", kazao je Maček, ne želeći iznositi nikakve pojedinosti. Neistinitim i proizvoljnim nazvao je informacije i mjere koje su danas objavili neki mediji. "Ono što se pojavilo u medijima ne odgovara istini", tvrdi Maček, dodajući da su "tek neki manji dijelovi određenih točaka točni". No, na uporna inzistiranja novinara 'otkrio' je da se ni jedna od mjera ne odnosi na Crkvu. Maček kaže da se radi o vrlo konkretnim mjerama, a potvrdio je da je riječ i o "nekim kadrovskim promjenama u svim dijelovima sustava koji nisu provodili zakone, ili su pokušali utjecati na događaje, ili su vodili nesporazumima". Potvrdno je odgovorio na upit radi li se i o smjenama u policiji u Zadru. "Nije riječ samo o Zadru, nego i više policijskih uprava u cijeloj Hrvatskoj", kazao je Vladin glasnogovornik. Određivanje Biščević koordinatorom, Maček je objasnio nastojanjem da se pojednostavi komunikacija i koordinacija između nadležnih tijela i Vlade. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, koji je inače zadužen za izravne kontakte i suradnju s Haaškim sudom, dobro radi svoj posao, ali je Bišćević u stalnom kontaktu sa stranim diplomatskim predstavnicima, te s kontaktnom skupinom EU, naveo je. Maček je ponovio da Vlada intenzivno radi na rješavanju zadnjeg otvorenog pitanja u suradnji s Haaškim sudom (odnosno slučaja Gotovina), te da akcijskim planom želi potvrditi svoju vjerodostojnost.
VLADA: DRUGA FAZA PRIVATIZACIJE INE ZAPOČET ĆE DO KRAJA 2005.
Hrvatska Vlada produžila je u četvrtak rok za početak javne prodaje dionica Ine i umjesto do 4. lipnja, taj posao treba započeti do 31. prosinca ove godine. Vlada je, naime, na zatvorenoj sjednici izmijenila Odluku o redoslijedu i dinamici privatizacije hrvatske naftne kompanije, te za nju zatražila suglasnost Hrvatskog sabora. Produljenje roka za drugu fazu privatizacije Ine, u kojoj bi se na burzi trebalo naći 15 posto dionica Ine, Vlada objašnjava time da do sada nije donešena ni odluka o pokretanju postupka javne prodaje dionica Ine, te da stoga što je riječ o veoma složenom i dugotrajnom postupku nije moguće ispoštovati rok do 4. lipnja. Samu odluku Vlada je nadopunila i točkom u kojoj izričito kaže da će se radi pripreme i provođenja postupka juavne ponude dionica Inje objaviti međunarodni natječaj za odabir savjetnika ili više njih. Vlada je dala i državna jamstva za zaduženja sisačke i splitske željezare, namijenjena investiranju u obrtni kapital i osnovna sredstva dviju željezara. Jamstvo Vlade sisačka Valjaonica cijevi dobila je za zaduženje kod Zagrebačke banke na ukupno 17,5 milijuna američkih dolara, a splitska Željezara za zaduženje kod Nove banke na iznos od 5,9 milijuna eura. Vlada je dala zeleno svjetlo osnivanju Arheološkog muzeja u Osijeku i Muzeja Narone u Svetom Vidu pokraj Metkovića.
VLADA RAZRIJEŠILA VELIMIRA BOŽIKOVA
Velimira Božikova Vlada je u četvrtak razriješila dužnosti državnog tajnika Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a na njegovo je mjesto imenovala Antu Zvonimira Golema. Matu Radeljića Vlada je na zatvorenoj sjednici razriješila s dužnosti predsjednika Povjerenstva za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladih, te članstva u Savjetu za razvoj civilnog društva. Ta su razrješenja uslijedila nakon što je Vlada prošli tjedan Radeljića razriješila dužnosti pomoćnika ministrice branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti.
POLANČEC: HUP NE STOJI IZA TEDESCHIJEVIH IZJAVA
Potpredsjednik Vlade Damir Polančec kazao je u ponedjeljak kako misli da Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ne stoji iza svog predsjednika Emila Tedeschija, s obzirom da je nakon njegovih javnih nastupa primio niz poziva od članova Izvršnog odbora HUP-a "koji se ograđuju od tih istupa". Izvršni odbor HUP-a i većina njegovih članova, po mojim saznanjima, ne stoji iza tih istupa i izjava, kazao je Polančec na konferenciji za novinare. Tedeschijeve izjave ocijenio je ishitrenima, a stavove nepotrebno ispolitiziranim u preizborno vrijeme, a drži da je to posljedica neiskustva Emila Tedeschija te njegove želje da se promovira "sada kada je dočekao da su svjetla reflektora uperena u njega". Polančec je objasnio da je bio iznenađen kada je na press konferenciji nakon njegovog posjeta HUP-u Tedeschi govorio o stvarima o kojima nije uopće bilo riječi na samom sastanku, odnosno o potrebi reforme financiranja Hrvatske gospodarske komore (HGK) te protivljenju da ministri budu članovi nadzornih odbora. Uloga HUP-a je, prema mišljenju Polančeca, da bude socijalni partner u kreiranju politike i odnosa gospodarskih i socijalnih partnera u sklopu Gospodarsko-socijalnog vijeća, zbog čega bi se i najviše trebao baviti nastojanjima da se potpisuje što više granskih kolektivnih ugovora i da o tome pregovara sa sindikalistima. Pri izradi Nacionalnog sporazuma o politici plaća predstavnici HUP-a trebaju biti pregovarači sa sindikatima, a to bi, smatra Polančec, trebalo pomoći i većoj reprezentativnosti HUP-a. Naime, potpredsjednik Vlade je kazao kako ni njemu nije poznat podatak o tome koliko HUP ima članica, te koliko zaposlenih u Hrvatskoj predstavlja.
ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA POREZA NA DOBIT 2. SVIBNJA
Rok za podnošenje prijava poreza na dobit za 2004. je ponedjeljak, 2. svibnja 2005, objavili su u četvrtak iz Porezne uprave."Zbog brojnih upita poreznih obveznika u svezi roka za podnošenje prijave poreza na dobit za 2004., koji je 30. travnja 2005., a kako je to subota, neradni dan, rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2004. pomiče se na ponedjeljak, 2. svibnja 2005", navodi se u obavijesti Središnjeg ureda Porezne uprave Ministarstva financija.
VIJEĆE AGENCIJE DALO OSMU DOZVOLU ZA FIKSNU TELEFONIJU
Zagrebačka tvrtka Amis Telekom u četvrtak je odlukom Vijeća Hrvatske agencije za telekomunikacije dobila dozvolu za obavljanje javne govorne usluge u nepokretnoj (fiksnoj) telekomunikacijskoj mreži na nacionalnoj razini na razdoblje od 30 godina, izvijestili su iz Agencije. Odluku o dodjeli te dozvole Vijeće Agencije je donijelo na svojoj sjednici održanoj u četvrtak, a time je Amis Telekom postala osma po redu tvrtka kojoj je Vijeće Agencije u zadnjih četiri mjeseca dodijelilo dozvolu za djelatnost fiksne telefonije. Vijeće je utvrdilo, kako napominju iz Agencije, da je ta tvrtka ispunila sve zakonom propisane uvjete za dobivanje te dozvole, a s radom je dužna početi najkasnije godinu dana od dana izdavanja dozvole. Dodaju i da je Amis uplatio i naknadu za prvu godinu obavljanja usluga u iznosu od 20 tisuća kuna. U vezi najave predsjednika Vijeća Agencije Gašpera Gaćine koju je dao u srijeduda će se na sjednici Vijeća odlučivati i o raspisivanju natječaja za četvrtog mobilnog (GSM) operatera iz Agencije su kazali samo da će Vijeće u vezi toga održati otvorenu sjednicu za javnost. No, nisu precizirali kada bi se ta sjednica trebala održati. Gaćina je u srijedu izjavio kako Agencija taj natječaj planira objaviti u idućih mjesec dana.
2. BANKARSTVO I FINANCIJE
HNB: KRAJEM VELJAČE INOZEMNI DUG 22,5 MILIJARDI EURA
Hrvatski bruto inozemni dug krajem veljače iznosio je 22,53 milijardi eura, što je 138,8 milijuna manje nego li krajem prošle godine, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke. Nakon znatnog porasta u posljednjem mjesecu prošle godine u kojemu je inozemni dug porastao za 772,2 milijuna eura i tako krajem godine dosegnuo 22,67 milijardi eura, u prva dva mjeseca ove godine bilježi se blago smanjenje ukupnog inozemnog duga. Na to je utjecalo smanjenje duga sektora banaka i države, dok je s druge strane inozemni dug povećao sektor poduzeća. Banke su svoj ino dug u prva dva mjeseca ove godine smanjile za 312,1 milijun eura, sa 7,65 milijarde krajem prošle godine na 7,34 milijardi eura krajem veljače. Država je pak vanjski dug smanjila za 37,7 milijuna eura, sa 7,23 milijardi krajem prošle godine na 7,19 milijardi eura krajem veljače. Nasuprot ta dva, ostali domaći sektori, odnosno ponajprije tvrtke, svoj su dug povećali za 159,4 milijuna eura i krajem veljače on je dosegnuo 5,95 milijardi eura. To je nešto povećalo udio poduzeća u ukupnom vanjskom dugu i taj je udio sa 25,6 posto krajem prošle godine povećan na 26,4 posto krajem veljače. Najveći udio u ukupnom vanjskom dugu i nadalje imaju banke i krajem veljače iznosio je 32,6 posto, dok je udio države 31,9 posto. Vanjski dug po osnovi izravnih ulaganja krajem veljače iznosio je 2,04 milijardi eura, te je za 51,7 milijuna eura viši nego krajem prošle godine. Prema projekcijama otplate bruto inozemnog duga u ovoj bi godini trebalo vratiti 3,42 milijardi eura glavnice, a za kamate bi, procjenjuje se, trebalo dati 428,3 milijuna eura. Najveće otplate glavnice ino duga, po podacima HNB-a, u ovoj godini očekuje banke (1,32 milijardi eura) i poduzeća (985,9 milijuna eura), dok država u ovoj godini treba vratiti ukupno 838,9 milijuna eura. Najveći teret otplate ino duga država ima u prvom tromjesečju u kojemu inozemstvu treba vratiti 618,1 milijun eura. Sredstva za vraćanje tih dugova, kao i nekih drugih obveza država je osigurala zaduživanjem na domaćem tržištu, na kojemu je početkom ožujka izdala petogodišnje obveznice u iznosu od 3 milijarde kuna, a krajem ožujka s domaćim je bankama dogovorila sindicirani kredit u iznosu 500 milijuna eura.
KREDITI BANAKA STANOVNIŠTVU: GODIŠNJI RAST 17,6 POSTO
Ukupni plasmani banaka nebankarskom sektoru u Hrvatskoj na kraju veljače ove godine iznosili su 128,1 milijardu kuna, te su zadržali godišnju stopu rasta sa kraja prošle godine od 14,3 posto, pri čemu su plasmani stanovništvu imali dvostruko veću stopu rasta, od 17,6 posto, od stope rasta plasmana poduzećima, koja je iznosila 8,7 posto. U prva dva mjeseca ove godine pak, u odnosu na kraj 2004., ako se isključi utjecaj tečaja, ukupni su plasmani porasli 2,1 posto, podaci su iz travanjskog Biltena Hrvatske narodne banke. Pritom su ukupni krediti stanovništvu krajem veljače dostigli iznos od 65,56 milijardi kuna, a u odnosu na kraj prošle godine povećani su za 285 milijuna kuna (u čemu stambeni krediti za 237 milijuna kuna). Na godišnjoj su razini, u odnosu na isti mjesec 2004., krediti stanovništvu u veljači ove godine nominalno bili veći za 9,8 milijardi kuna ili za 17,6 posto. U ukupnim kreditima stanovništvu sa jednom trećinom zastupljeni su stambeni krediti, koji su na kraju veljače iznosili 21,6 milijardi kuna, što je za četiri milijarde kuna ili za 22,7 posto više nego prije godinu dana. Krediti poduzećima na kraju drugog ovogodišnjeg mjeseca iznosili su 53,6 milijardi kuna, što je za 239 milijuna kuna više nego na kraju 2004., a za 3,8 milijardi kuna više nego u veljači lani. Neto plasmani banaka središnjoj državi u prva dva mjeseca ove godine povećani za 2,6 milijardi kuna. To je, napominju analitičari HNB-a, u skladu s namjerom središnje države da se orijentira na financiranje na domaćem tržištu, prije svega korištenjem sredstava poslovnih banaka. Najveće povećanje zabilježeno je kod kunskih kredita odobrenih državi, a nastavljeno je i pojačano plasiranje sredstava banaka u trezorske zapise Ministarstva financija. Na kraju veljače, po podacima HNB-a, neto plasmani banaka središnjoj državi iznosili su 16,6 milijardi kuna.
ZABA-INA PETA TRANŠA INTEGRE OD 15 MILIJUNA EURA
Zagrebačka banka (ZABA) plasirat će 2. svibnja na tržište novu, petu tranšu posebnog ulagačkog proizvoda - Integra, u iznosu od 15 milijuna eura i rokom od četiri godine, najavili su u četvrtak iz te banke. Građani su kroz posljednje četiri tranše, svaki put prije roka, upisali ukupno 50 milijuna eura i 10 milijuna američkih dolara, naglašavaju iz ZABA-e. Peta tranša Integra uloga, koja se može upisati do 31. svibnja, pruža mogućnost ostvarenja prosječnog prinosa investicijskih fondova Zagrebačke banke, ali za razliku od prijašnjih tranši, u izračunu prosječnog prinosa srazmjerno njihovom udjelu sudjeluju čak tri fonda - ZB trend (60 posto), ZB global (30 posto) i ZB euroaktiv (10 posto), pri čemu se jamči najmanji prinos od 0,25 posto uz efektivnu kamatnu stopu od 0,06 posto godišnje. Kod ulaganja u Integru klijent ne plaća naknadu, niti pri ulaganju niti pri isplati Integra uloga. Iz Zagrebačke banke ističu kako štednja građana kontinuirano raste te je na kraju ožujka iznosila 3,58 milijardi eura, kao i da je ukupna imovina ZB Investa, koja upravlja investicijskim fondovima, u ožujku iznosila 2,18 milijarde kuna, od kojih građani drže čak dvije trećine - odnosno 1,2 milijarde kuna.
RSŠ LANI OSTVARILA DOBIT OD 4,5 MILIJUNA KUNA
Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) poslovnu je 2004. završila uspješno, ostvarivši neto dobit u poslovanju od 4,54 milijuna kuna, izvijestili su u ponedjeljak iz RSŠ-a. Predsjednik Uprave RSŠ-a Hans Christian Vallant naglašava da su Nadzorni odbor i Uprava RSŠ-a odlučili predložiti skupštini tvrtke, koja će se održati sredinom svibnja, da se cjelokupna dobit usmjeri u širenje poslovanja. Aktiva štedionice u 2004. povećana je 50 posto u odnosu na godinu prije i zadnjeg dana prošle godine iznosila je 2,1 milijardu kuna (2003. je završena s aktivom od 1,4 milijarde kuna). Pritom su depoziti klijenata povećani za 38,5 posto, sa 1,32 milijarde kuna koliko su iznosili 2003. na 1,83 milijarde kuna koliko su iznosili krajem 2004. Raiffeisen stambena štedionica, po podacima zaključno s 31. ožujka ove godine, ima sklopljenih 232.300 ugovora o stambenoj štednji, što je od početka godine povećanje za novih 8.500 ugovora. Ukupna vrijednost svih sklopljenih ugovora time je premašila 1,9 milijardi eura (više od 14 milijardi kuna), navode iz RSŠ-a.
CENTAR BANKA POSLOVALA S 1,86 MILIJUNA KUNA DOBITI
Zagrebačka Centar banka prvo je ovogodišnje tromjesečje završila s neto dobiti u iznosu od 1,86 milijuna kuna ili 8,43 kuna po dionici, što u odnosu na isto tromjesečje lani predstavlja porast od značajnih 67 posto. Prema podacima iz financijskog izvješća, koje prenosi Zagrebačka burza, Centar banka je u prva tri mjeseca ove godine povećala svoj neto kamatni prihod u odnosu na isto vrijeme lani za 4,5 posto, na 6,83 milijuna kuna, pri čemu su ukupni prihodi od kamata povećani za 16,6 posto, na gotovo 12 milijuna kuna. Više od polovice tog iznosa, odnosno 6,4 milijuna kuna, čine prihodi od kamata od poduzeća, no oni su u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine smanjeni za 10,6 posto. Istodobno su prihodi od kamata od građana udvostručeni, i to s 2,22 milijuna kuna, koliko su iznosili krajem ožujka prošle godine, na 4,6 milijuna kuna s kraja prvog ovogodišnjeg tromjesečja. Snažan rast, za više od 74 posto, na ukupno 3,26 milijuna kuna, bilježe i neto prihodi od provizija i naknada. Aktiva Centar banke, u čijem vlasništvu s više od 70 posto sudjeluje poslovni sustav Heruc, u prvom je ovogodišnjem tromjesečju povećana u odnosu na kraj prošle godine za 5 posto, na 709,24 milijuna kuna.
POŽEŠKA BANKA: U 1. TROMJESEČJU PAD DOBITI
Požeška banka u prva tri mjeseca ove godine poslovala je s dobiti u iznosu od 384 tisuće kuna ili 1,20 kuna po dionici, dok je u istom razdoblju lani ostvarila dobit od 2,9 milijuna kuna ili 7,90 kuna po dionici, pokazuje financijsko izvješće te banke koje prenosi Zagrebačka burza. U prvom je tromjesečju ove godine neto kamatni prihod Požeške banke smanjen za više od 46 posto - sa 4,96 milijuna kuna na 2,67 milijuna kuna. Pritom su prihodi od kamata od građana pali za 12,5 posto, na 2,68 milijuna kuna, dok prihodi od kamata od poduzeća bilježe pad za gotovo 40 posto, na 3,22 milijuna kuna. Smanjeni su i prihodi od kamata od financijskih institucija (za 50 posto, na 241 tisuću kuna), a u prvom su tromjesečju izostali ostali prihodi od kamata, koji su u prva tri mjeseca prošle godine iznosili 702 tisuće kuna. Požeška banka u prva tri mjeseca ove godine bilježi i smanjenje neto prihoda od provizija i naknada, i to za 31 posto, na 585 tisuća kuna. Istodobno, za 7,2 posto su sniženi i operativni troškovi te banke, koji su pali na iznos od 4,16 milijuna kuna, od čega se 2,63 milijuna kuna (6,8 posto manje nego lani), odnosi na troškove osoblja.
3. TVRTKE
INA: NIŽE CIJENE DIZELA, PLAVOG DIZELA I LOŽIVOG ULJA
Maloprodajne cijene običnog dizela, plavog dizela i loživog ulja od utorka će biti snižene za 0,9 do 1,7 posto, dok se cijene ostalih derivata neće mijenjati, izvijestili su u ponedjeljak iz hrvatske naftne kompanije Ine. Tako će se od utorka na Ininim benzinskim postajama dizel prodavati po 6,54 kune po litri, što je 0,9 posto manje od dosadašnjih 6,60 kuna. Cijena plavog dizela bit će smanjena za 1,5 posto na 3,85 kuna po litri (do sada 3,91 kunu), dok će loživo ulje pojeftiniti za 1,7 posto, na 3,97 kuna (do sada 4,04 kune). Cijena eurodizela neće se mijenjati, pa i nadalje ostaje 6,88 kuna po litri, a nepromijenjene ostaju i cijene motornih benzina. Tako će se i ovaj tjedan motorni benzin s olovom super 98 prodavati po cijeni od 7,88 kuna po litri, bezolovni motorni benzini eurosuper 95 po 7,30 kuna, super 95 po 7,20 kuna i super plus 98 po 7,45 kuna. Mogućnost korekcije cijena motornih benzina uređena je Pravilnikom o utvrđivanju cijena naftnih derivata, a formula ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i tečaju dolara.
HEP POTPISAO SPORAZUM O SURADNJI S USAEA I TVRTKOM AEP
Hrvatska elektroprivreda (HEP) je u petak u Washingtonu potpisala sporazum s Američkom udrugom za energetiku i elektroenergetskom tvrtkom American Electric Power koje bi trebale pomoći u restrukturiranju HEP-a i otvaranju tržišta električne energije u Hrvatskoj. Memorandum o razumijevanju su u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu potpisali predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak i Gene Fominykh, zamjenik programskog direktora Američke udruge za energetiku (USEA). Partnerski program, koji će financirati Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), treba omogućiti prenošenje znanja i iskustava tvrtke American Electric Power (AEP) HEP-u u razvoju i reformi elektroenergetskog sektora. "Smisao ovoga sporazuma je razmjena znanja i stečenih iskustava na polju restrukturiranja državnih kompanija", rekao je Mravak Hini nakon potpisivanja. AEP je druga po veličini tvrtka u Sjedinjenim Državama koja je restrukturirana po modelu holdinga i nezavisnog operatora tržišta. Mravak je kazao kako je druga važna komponenta sporazuma pitanje otvaranja tržišta električne enrgije u Hrvatskoj u čemu bi trebala pomoći iskustva AEP-a. Hrvatsko elektroenergetsko izaslanstvo, koje boravi u SAD-u, posjetilo je AEP u američkoj saveznoj državi Ohio gdje je ta tvrtka jedan od najvećih subjekata na tržištu.
UGOVOR ERICSSONA NIKOLE TESLE I CRNOGORSKOG MONETA
Kompanija Ericsson Nikola Tesla i crnogorski operator mobilne telefonije Monet, koji je odnedavno u vlasništvu mađarske tvrtke Matav, potpisali su ugovor o modernizaciji Monetove GSM mreže, objavili su iz Ericsson Nikole Tesle. Na taj način, kako su pojasnili, znatno će se povećati pokrivenost i kapacitet te poboljšati funkcionalnosti Monetove mreže. Ovaj je ugovor, kako se navodi u priopćenju, prva značajna investicija u crnogorskoj tvrtki od kada je mađarski Matav postao većinski vlasnik Telekoma Crne Gore, u čijem je sastavu i Monet.
UGOVOR ERICSSON NIKOLE TESLE I TELE 2
Kompanija Ericsson Nikola Tesla i treći mobilni operator u Hrvatskoj, tvrtka Tele 2, potpisali su ugovor o isporuci opreme i cjelovitoga komunikacijskog rješenja za izgradnju GSM mreže u Hrvatskoj, objavili su u srijedu iz Ericssona Nikole Tesle. Predsjednica te kompanije Gordana Kovačević izrazila je zadovoljstvo što je Tele2 izabrao Ericsson Nikolu Teslu za svoga partnera te je dodala kako su spremni odgovoriti na sve njihove zahtjeve kao kupca. Ovaj novi partnerski odnos, kako je kazala, još je jedan dokaz dobre pozicije Ericssona Nikole Tesle kao isporučitelja cjelovitih komunikacijskih rješenja u području pokretnih komunikacija na domaćem tržištu i u okviru Ericssonove grupe.
PRVA TESTIRANJA MREŽE TELE2 U LIPNJU
Prva interna testiranja mreže novog, trećeg hrvatskog operatera mobilne telefonije švedsko-hrvatske tvrtke Tele2 trebala bi se, prema njihovim planovima, dogoditi u lipnju, a početak rada mreže s pozivnim predbrojem 095 u kolovozu, doznaje se iz te tvrtke. Takva dinamika je, napominju, u skladu s potpisanim koncesijskim ugovorom. Dodaju da je Tele2 trenutno u fazi ustrojavanja tvrtke u Hrvatskoj, zapošljavanja ljudi te izgradnje mreže i odabira lokacija za bazne stanice. Pomoć imaju pritom od tzv. posuđenih ljudskih resursa iz ostalih europskih Tele2 mreža odnosno stručnjaka iz Nizozemske i skandinavskih zemalja. Tijekom ovoga tjedna Tele2 je zaključio ugovor s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla o isporuci opreme i cjelovitoga komunikacijskog rješenja za izgradnju GSM mreže Tele2 u Hrvatskoj.
NO PODRAVKE PREDLAŽE DIVIDENDU OD 5 KUNA PO DIONICI
Nadzorni odbor koprivničke prehrambene industrije Podravka, koji je na sjednici održanoj u utorak utvrdio financijska izvješća i izvješća o stanju društva za poslovnu 2004, predlaže Glavnoj skupštini Podravke isplatu dividende na redovne dionice u bruto iznosu od 5 kuna po dionici. Ta bi se dividenda, po prijedlogu NO, trebala isplatiti najkasnije do 31. prosinca ove godine. Grupa Podravka u poslovnoj je 2004. ostvarila neto dobit od 84,2 milijuna kuna, što je znatno veća dobit nego godinu prije kada je iznosila 10 milijuna kuna, navode iz Podravke. Osim organskog rasta, dobit je, naglašavaju, rezultat ušteda i kontrole troškova poslovanja. Ukupni prihodi Grupe lani su ostvareni u visini od 3,4 milijardi kuna, što je 2,8 posto više nego u 2003. godini. Pritom su prihodi od prodaje iznosili 3,29 milijardi kuna i za 2,4 posto su veći nego prethodne godine, od čega su prihodi od prodaje na domaćem tržištu porasli jedan posto, na 1,76 milijardi kuna, što čini 53,7 posto ukupnog prihoda.
OSIGURAVATELJI: UKUPNA ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA 6,6 MILIJARDI KUNA
Ukupna zaračunata bruto premija 24 hrvatskih osiguravajućih društava u prošloj je godini iznosila 6,62 milijarde kuna, pri čemu je najveći udio, veći od 41 posto, zadržao najveći hrvatski osiguravatelj, Croatia osiguranje, s ukupnom zaračunatom bruto premijom od 2,73 milijarde kuna. Prema podacima koje je objavila Direkcija za nadzor društava za osiguranje (DINADOS), ukupna je bruto premija svih osiguravatelja u prošloj godini povećana za 9,2 posto u odnosu na 2003. godinu. Pritom je premija u neživotnim osiguranjima povećana za 7,2 posto, na više od 5,05 milijardi kuna, dok je premija u životnim osiguranjima porasla za čak 16,3 posto, na gotovo 1,57 milijardi kuna.
BRODOMERKUR OSTVARIO 594 TISUĆA KUNA NETO DOBITI
Tvrtka koja se bavi trgovinom na veliko i malo i uslugama Brodomerkur d.d. u prva je tri mjeseca ove godine ostvarila 594 tisuća kuna neto dobiti, što je značajno smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je dobit iznosila 4,7 milijuna kuna. Ostvarena je dobit 10 posto ispod plana, navodi se u pojašnjenju poslovnih rezultata koje prenosi Zagrebačka burza. Ukupni su prihodi Brodomerkura iznosili 319,27 milijuna kuna, što je 8,4 posto niže nego u istom lanjskom razdoblju. Smanjeni su i ukupni rashodi, za 7,4 posto, na 317,97 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji u prva su tri ovogodišnja mjeseca iznosili 304,5 milijuna kuna i bili su 7,4 posto niži nego u istom razdoblju lani, a prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni su sa 12,28 milijuna kuna na 9,4 milijuna kuna.
HOTELI PODGORA 2004. ZAVRŠILI S DOBITI
Turističko-ugostiteljska tvrtka Hoteli Podgora iz Podgore na makarskoj rivijeri, koja je u većinskom državnom vlasništvu, prošlu je godinu završila s 11,85 milijuna dobiti u poslovanju, za razliku od godine prije kada je poslovala s gubitkom od 1,9 milijuna kuna, podaci su iz godišnjeg financijskog izvješća sa Zagrebačke burze. Ukupni prihodi Hotela Podgora u prošloj su godini iznosili 42,19 milijuna kuna i bili su za 41,9 posto viši nego u prethodnoj godini, čemu su najviše pridonijeli povećani izvanredni prihodi od 17,35 milijuna kuna, za razliku od godine prije kada su iznosili 110,5 tisuća kuna. No, poslovni prihodi (od prodaje usluga i proizvoda u zemlji i inozemstvu) od 21,53 milijuna kuna su pak bili manji za 4,2 posto, dok su im financijski prihodi prošle godine smanjeni dvostruko, na 3,3 milijuna kuna. Istodobno, Hoteli Podgora su zabilježili i 4,3-postotno smanjenje ukupnih rashoda, na 30,34 milijuna kuna. Pritom su im poslovni rashodi od 25,27 milijuna kuna bili manji 0,3 posto, dok su financijski rashodi od 5,06 milijuna u odnosu na 2003. manji za 20,9 posto.
FARMA SENKOVAC: GUBITAK 12,78 MILIJUNA KUNA
Farma Senkovac iz Slatine u prošloj je godini poslovala s neto gubitkom od 12,78 milijuna kuna, što je povećanje gubitka u odnosu na godinu ranije kada je iznosio 11,81 milijun kuna. Prema podacima o poslovanju koje je ta tvrtka dostavila Varaždinskoj burzi, ukupni su prihodi u prošloj godini iznosili nešto više 63,96 milijuna kuna, i bili su 5,7 posto manji nego u godini ranije. Ukupni su rashodi također smanjeni za 3,6 posto, na 76,74 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji ostvareni su u iznosu od 44,15 milijuna kuna i bili su 1,4 posto niži nego u 2003. godini.
4. MEĐUNARODNA SURADNJA
HERNADY: MOL JE SPREMAN ZA PROŠIRENJE PARTNERSTVA S INOM
Mađarska naftna kompanija MOL zainteresirana je za veći udio od sadašnjih 25 posto plus jedne dionice u hrvatskoj naftnoj kompaniji Ina, a odluči li hrvatska Vlada proširiti partnerstvo između Ine i MOL-a, MOL će na to biti spreman, izjavio je u srijedu u Budimpešti predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernady. Kupoprodaja je rezultat dogovora dvaju partnera. Hrvatska Vlada korektno je rekla da mora razmotriti djeluje li dobro partnerstvo između Ine i MOL-a, a mi u MOL-u mislimo da partnerstvo funkcionira, rekao je Hernady na konferenciji za novinare nakon redovne godišnje skupštine MOL-a odgovarajući na upit namjerava li MOL sudjelovati u daljnjoj privatizaciji Ine. Odluči li pak Vlada nastavak privatizacije Ine provesti bez MOL-a, MOL će nastaviti sa sadašnjim načinom rada, rekao je. Podsjetio je da je MOL investirao značajna sredstva u poboljšanje unutarnjih poslovnih procedura u Ini te u obnovu rafinerija. MOL je strateški partner hrvatske naftne industrije Ina postao u studenom 2003, a za 25 posto plus jednu dionicu Ine tada je platio 505 milijuna dolara.
INA I MOL POSTAJU STRATEŠKI PARTNERI ENERGOPETROLA
Povjerenstvo Federacije BiH za izbor strateškog partnera za privatizaciju najveće bosansko-hercegovačke naftne tvrtke Energopetrola, u srijedu je odlučilo da je najbolja zajednička ponuda za privatizaciju Energopetrola stigla od hrvatske INA-e i mađarskog MOL-a, te se s njima nastavljaju ekskluzivni pregovori, izjavio je u srijedu navečer u Budimpešti direktor za eksterne komunikacije MOL-a Sandor Kantor. Povjerenstvo će predložiti Vladi Federacije BiH da prihvati ponudu INA-e i MOL-a, dodao je. Na takvu odluku utjecala je činjenica da su INA i MOL prihvatili sve uvjete Vlade Federacije BiH o preuzimanju dugova i zadržavanju svih radnika Energopetrola. Također INA i MOL ponudili su i najveće ulaganje u Energopetrol, koje iznosi 150 milijuna konvertibilnih maraka. Odluka Povjerenstva sutra bi trebala biti na dnevnom redu sjednice Vlade Federacije BiH, doznaje se u MOL-u.
5. SAJMOVI, KONFERENCIJE, FORUMI, SIMPOZIJI
GODIŠNJA KONFERENCIJA VSE O PRIVATIZACIJI VELIKIH DRŽAVNIH TVRTKI
Godišnja konferencija Varaždinske burze (VSE), koja će se 29. i 30. travnja održati u Umagu, ove se godine bavi temom privatizacije velikih državnih poduzeća te područjima i načinima prilagodbe hrvatskog tržišta kapitala za standarde Europske unije (EU). Među ostalim, na konferenciji će tako biti riječi o dosadašnjem tijeku privatizacije, ulozi privatizacije u daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske, prednostima i nedostacima pojedinih privatizacijskih modela te pitanju privatizacije velikih državnih poduzeća putem burzi ili izravnom prodajom strateškom partneru. Također, obradit će se i teme slobode kretanja kapitala te ulaganja mirovinskih i investicijskih fondova s aspekta približavanja Hrvatske EU. Organizatori najavljuju da će se tijekom konferencije govoriti, primjerice, o privatizacijskim modelima INA-e, HEP-a i T-HT-a te kako oni mogu utjecati na razvoj domaćeg tržišta kapitala, kako će u te modele 'uklopiti' braniteljski i umirovljenički fondovi, da li je plan privatizacije ostvariv i sl.
ERSTE BANK: U ZAGREBU INVESTITORSKA KONFERENCIJA
U organizaciji Erste Bank iz Beča i tvrtke Erste vrijednosni papiri u četvrtak se u Zagrebu održava prva Investitorska konferencija hrvatskog tržišta kapitala, čiji je cilj izravno upoznavanje inozemnih ulagača s najperspektivnijim domaćim kompanijama koje kotiraju na financijskom tržištu te prezentiranje osnovnih uvjeta za investitore u Hrvatskoj. Kako su izvijestili iz Erste & Steiermaerkische banke, slični događaji redovni su dio aktivnosti na svim razvijenijim tržištima kapitala kroz koje se predstavlja korporativni sektor i uvjeti za investitore na tržištu, a Erste Bank ih organizira i u drugim zemljama u kojima je prisutna. Osim zajedničke panel diskusije na temu gospodarskog i političkog razvoja Hrvatske te okruženja za investitore, tijekom dana će se održati 30-ak organiziranih i odvojenih, zasebnih sastanaka između investitora s jedne strane te predstavnika kompanija s druge strane. U razgovorima s hrvatskim kompanijama, među kojima je i šest vodećih tvrtki prema razini korporacijskog upravljanja i razini komuniciranja s ulagačima - Pliva, Podravka, Ericsson Nikola Tesla, Croatia osiguranje, Istraturist te Riviera holding, sudjeluje dvadesetak predstavnika investicijskih banaka, fondova i investitora s područja srednje Europe, Skandinavije, Baltika te Velike Britanije.
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-686
Urednica:
Slavica Cvitanić