Hrvatski, albanski i makedonski veleposlanik u Sjedinjenim Državama sudjelovali su na okruglom stolu o Američko-jadranskoj povelji koji je organizirao Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona.
Dvogodišnjica potpisivanja Povelje bit će obilježena 2. svibnja u Tirani sastankom Partnerske komisije Američko-jadranske povelje.
Navodeći napredak koji su tri zemlje ostvarile u vojnim reformama, te jačanju demokracije i tržišne ekonomije u ispunjavanju kriterija za NATO, veleposlanici su istaknuli da Hrvatska, Albanija i Makedonija zaslužuju da budu pozvane u članstvo na summitu Saveza 2006.
"Hrvatska očekuje da će biti pozvana da se pridruži Savezu na njegovom sljedećem summitu koji bi trebao biti održan do kraja 2006.", rekao je hrvatski veleposlanik u SAD-u Neven Jurica.
Veleposlanik Albanije Fatos Tarifa dodao je kako je realistično očekivati da bi tri zemlje trebale dobiti poziv 2006. kako bi postale članice NATO-a 2008.
Hrvatska, Albanija i Makedonija su zajedno sa Sjedinjenim Državama 2. svibnja 2003. u Tirani potpisale Američko-jadransku povelju čiji je cilj da ih pripremi i pruži im potporu za članstvo u NATO-u.
Tri zemlje su radile naporno i odlučno na putu u NATO, rekao je makedonski veleposlanik Nikola Dimitrev. "Izmijenili smo naše zemlje i preobrazili regiju", kazao je on, ističući kako su pozivnice za članstvo u NATO-u na sljedećem summitu za tri zemlje bitne za trajnu stabilnost, mir i slobodu na Balkanu.
Jurica je naglasio kako je Hrvatska ohrabrena stalnom potporom Sjedinjenih Država širenju NATO-a te kako Hrvatska smatra da se vizija američkog predsjednika Georgea W. Busha, Europe "cjelovite, slobodne i u miru", ne može postići dok svi kandidati na nađu svoje mjesto u euro-atlantskoj zajednici.
Hrvatska je kroz NATO-ov Akcijski plan za članstvo i svoje Godišnje nacionalne programe poduzela nužne obrambene, političke i ekonomske reforme koje će joj omogućiti da dosegne neophodnu razinu za otpočinjanje pregovora o članstvu u NATO-u, rekao je Jurica.
Cilj obrambenih reformi je, među ostalim, preobražaj hrvatskih oružanih snaga u skladu sa standardima NATO-a, stvaranje manjih snaga sposobnih za manevriranje koje mogu biti brzo raspoređene i koje mogu funkcionirati u okviru NATO-a, rekao je Jurica.
Jurica je naglasio kako tri zemlje treba procjenjivati s obzirom na njihov individualni napredak prema NATO-u što treba ocijeniti sljedeći summit Saveza.
"Hrvatska čvrsto podupire NATO-ovu politiku, misije, operacije i inicijative poput onih ocrtanih u Istanbulu i nastavit će istraživati kako može konkretno pridonijeti Savezu, neovisno ili zajedno s drugim zemljama", rekao je Jurica.
On je podsjetio da Hrvatska sada sudjeluje u misiji koju predvodi NATO u Afganistanu s postrojbom vojne policije i sudjelovanjem u civilnim naporima u obnovi zemlje. Hrvatska će razmatriti i druge mogućnosti da pridonese kako vojnim tako i civilnim naporima u Afganistanu. To uključuje združenu vojnu medicinsku jedinicu zajedno s Albanijom i Makedonijom koja bi trebala biti raspoređena do kolovoza 2005., rekao je Jurica.
On je kazao kako Hrvatska podržava napore međunarodne zajednice usmjerene na uspostavu mira, stabilnosti i demokracije u Iraku. U tom cilju je u kolovozu 2004. primila na liječenje petnaest bolesne iračke djece i šest iračkih liječnika na forenzičku i pedijatrijsku obuku i ukazala da je spremna nastaviti taj humanitarni napor, rekao je on. Hrvatska je također odlučila pomoći obuku iračkih policijskih snaga u Jordanu za koju se očekuje da će početi u srpnju 2005., rekao je Jurica.
Voditelj radnog stola Janusz Bugajski, direktor CSIS-ovog istočnoeuropskog projekta, ocijenio je u izjavi za novinare nakon razgovora da je "Hrvatska učinila izvanredan napredak prema ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u".
Naglasio je da je Hrvatska stvorila sposobne vojne snage koje imaju ratno iskustvo i razvile su specijalne sposobnosti koje mogu nastaviti razvijati unutar NATO-a.
Jedno od pitanja novinara bilo je da li je za Hrvatsku problem na putu u NATO što nije poduprla Sjedinjene Države vojnim sudjelovanjem u Iraku, te ne želi potpisati bilateralni sporazum o neizručenju Amerikanaca Međunarodnom kaznenom sudu (ICC).
"Dio problema Hrvatske je u oklijevanju da pokaže kako previše podržava Sjedinjene Države dok nastoji ući u Europsku uniju", rekao je Bugajski. "To bi moglo biti donekle pogrešno, ako se sjetimo kako su zemlje poput Rumunjske i Bugarske pokazale snažnu potporu SAD-u bez ugrožavanja ulaska u EU".
"Mislim da bi Hrvatska mogla biti otvorenija u izražavanju potpore Sjedinjenim Državama, katkada izražavajući i svoje neslaganje, a da ne brine previše o uključenju u EU", rekao je Bugajski.
"Postoje druga pitanja koja će mnogo ozbiljnije utjecati na to", dodao je.