FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Stopa rasta BDP-a ove godine 3,6 posto

ZAGREB, 22. travnja 2005. (Hina) - Stopa rasta BDP-a ove godine 3,6posto
ZAGREB, 22. travnja 2005. (Hina) - Stopa rasta BDP-a ove godine 3,6 posto

HINA - Financijski servis

U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine izvjesno usporavanje stope rasta BDP-a, procjenjuju analitičari Zagrebačke banke (ZABA) temeljeći tu ocjenu na podacima o padu industrijske proizvodnje u veljači za 1,6 posto, padu maloprodajnog prometa u prva dva mjeseca ove godine za 1,2 posto te smanjenju fizičkog obujma građevinskih radova u siječnju za 1 posto.

U publikaciji "Kvartalni pregled tržišta", analitičari ZABA-e tako procjenjuju da će stopa rasta BDP-a u ovoj godini iznositi 3,6 posto, odnosno manje od prošlogodišnjih 3,8 posto.

Ističući da je godišnja stopa inflacije skočila na najvišu razinu unazad tri i pol godine, dosegavši u ožujku razinu od 3,9 posto, analitičari ZABA-e očekuju da će ona do kraja godine ipak pasti na 2,3 posto, odnosno da će prosjek za ovu godinu iznositi 2,9 posto.

Iako je i stopa nezaposlenosti dosegla najvišu razinu unazad godinu dana, u veljači je iznosila 19,3 posto, u ZABA-i očekuju da će zbog sezonskih utjecaja u drugom tromjesečju doći i do njenog smanjenja, i to na razinu od 18 posto.

No, drugo tromjesečje ove godine, prema njihovim očekivanjima, neće donijeti i oživljavanje dinamike međugodišnjeg rasta industrijske proizvodnje, obzirom na niske stope rasta investicija u kapital u zadnja dva tromjesečja prošle godine (manje od 1 posto), kao i pad uvoza kapitalnih proizvoda u prva dva mjeseca ove godine za 9 posto.

Utjecaj turističke sezone, koja bi trebala smanjiti stopu nezaposlenosti, u drugom tromjesečju bi trebala donijeti i daljnje pritiske na aprecijaciju kune. Uz to, dodatnom pritisku na jačanje kune, kažu u ZABA-i, mogle bi prodonijeti i moguće nove emisije državnih obveznica na domaćem tržištu, poput očekivanog izdanja u drugom tromjesečju ove godine.

Ipak, kao značajnu protutežu aprecijacijskim pritiscima ističu obveze otplate inozemnog duga nedržavnog sektora, s obzirom da tijekom drugog tromjesečja poduzećima, bankama i stanovništvu na naplatu dospijeva 414 milijuna eura inoduga.

Obzirom na to, analitičari ZABA-e očekuju da će kuna na kraju drugog tromjesečja biti jača nego krajem prvog tromjesečja, odnosno da će tečaj eura sredinom godine biti na razini od oko 7,40 kuna, dok je na kraju ožujka bio na oko 7,44 kune.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙