Ukrajinski ministar vanjskih poslova Boris Tarasjuk rekao je u četvrtak u glavnome gradu Latvije, gdje je održan sastanak Vijeća, da će Kijev završiti potpune vojne i političke reforme u tri godine.
NATO, koji želi izbjeći napetosti s Rusijom, nije želio navoditi nek vremenske rokove, piše britanska agencija Reuters.
"NATO je pozvao Ukrajinu da počne... intenzivni dijalog o težnjama Ukrajine za članstvo... ne želeći štetiti bilo kojoj eventualnoj odluci saveza", rekao je glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer nakon sastanka.
Upitan hoće li datum ulaska biti godina 2008., odgovorio je "Ne znam", te pojasnio da savez ima jasno utvrđene političke i vojne kriterije koje država aspirantica mora ispuniti.
Ukrajinski ministar je najavio da bi Kijev mogao program reformi provesti do 2008.
Zbog takva je NATO-va stajališta odahnuo ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, napominje Reuters te podsjeća da Moskva još smatra Ukrajinu zonom svoga utjecaja, unatoč lanjskoj pobjedi Viktora Juščenka na predsjedničkim izborima koji je svojom prozapadnom orijentacijom, zauzvrat, povećao izglede svoje zemlje za članstvo u NATO-u.
Nesuglasje je, međutim, latentno oko druge bivše sovjetske države pod jakim utjecajem Rusije. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, voditelj izaslanstva svoje zemlje na sastanku Vijeća, na konferenciji za novinare ponovio je ruska stajališta oko Bjelorusije.
"Mi naravno nećemo nigdje zagovarati ono što neki ljudi nazivaju promjenom režima", rekao je Lavrov novinarima.
"Promjena" se ne može nametnuti izvana, bio je jasan Lavrov aludirajući na izjavu američke državne tajnice Condoleezze
Rice koja je u srijedu, za posjeta Moskvi, kazala da je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko na čelu "posljednjeg pravog diktatorskog režima u središtu Europe" i da je vrijeme da "u Bjelorusiji nastupi promjena".
Neki zapadni komentatori drže da bi Bjelorusija, koju Lukašenko vodi od 1994. čvrstom rukom, mogla biti iduća zona uličnih prosvjeda u cilju svrgavanja autokratskog lidera nakon što se takav scenarij odigrao u Gruziji, Ukrajini i Krigistanu (također bivšem SSSR-u).
Kako javlja američka agencija Associated Presse, Rice je u čevrtak učinila i korak dalje u kritici bjeloruske vlasti sastavši se u Vilniusu sa sedam disidenata iz Bjelorusije te im izrazila divljenje zbog hrabrosti da dokinu "zadnju diktaturu u srcu Europe".
Tih sedam bjeloruskih disidenata pripadnici su skupina civilnog društva, među kojima je i Aleksander Dobrovskij. Njemu je tajnica iskazala potporu za stvaranje nacionalnog pokreta za promjenu.