U akciji sadnje sudjelovali su predstavnici bjelovarskog Saveza izviđača Hrvatske i novinari.
Hrvatske šume navode da su ove godine za obilježavanja Dana planeta Zemlje odabrale voćkarice (divlje trešnje, kruške, jabuke) jer se u šumu unose uglavnom zbog očuvanja bioraznolikosti.
Plodovima voćkarica hrane se ptice i druge životinjske vrste te im se na taj način omogućuje opstanak u šumi.
Šuma je složen ekosustav kojim je potrebno integralno gospodariti što podrazumijeva brigu o svim vrstama koje u njoj obitavaju. Šuma u kojoj je uspostavljena prirodna ravnoteža sadrži, osim drveća, i druge biljne i životinjske vrste. Primjerice, ptice će regulirati broj štetnika, što će smanjiti potrebu za intervencijom, ističu u Hrvatskim šumama.
Cilj je održivog gospodarenja šumom sačuvati prirodnost sustava i nesmetano odvijanje njezinih ekoloških općekorisnih funkcija, poput proizvodnje kisika, pročišćavanja atmosfere i vode, regulacije vodnog režima, stvaranje i čuvanje tla od erozije, ublažavanje klimatskih ekstrema i dr.
Šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj prekrivaju 43 posto teritorija, a šume se odlikuju 95-postotnom prirodnošću sastava. Hrvatske šume godišnje zasade oko 15 milijuna sadnica raznih vrsta drveća, od čega voćkarica oko jedan posto.
Biljne vrste koje se nalaze u prirodnim šumama imaju veliku uporabnu mogućnost jer se, primjerice, plodovi tih vrsta mogu koristiti za pripravljanje hrane, sokova, brašna za pogače, ali i za proizvodnju lijekova. Poznate vrste su, osim divlje kruške, trešnje i jabuke, i oskoroša, jarebika, planika, mukinja, merala, borovnica, pasji trn, trnina, šipak, glog, rogač, divlji kesten, bazga itd.