Zagrebačka zbirka najznačajnija je i jedina sustavna kolekcija toga tipa u Hrvatskoj, a ocjenjuje se da po broju predmeta i njihovoj raznolikosti spada u najzanimljivije u Srednjoj Europi.
Kako je istaknuto u vodiču zbirke, prikupljanje staroegipatskih predmeta u Hrvatskoj započelo je projektom osnivanja Narodnog muzeja u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću. Prvi otkup predmeta iz egipatske civilizacije Narodnom muzeju priskrbio je biskup Josip Juraj Strossmayer.
Današnja zbirka sadrži oko 2200 predmeta, a prvi kustos koji se bavio popisivanjem i ekspertizom egipatskih starina u Zagrebu bio je čuveni hrvatskih arheolog don Šime Ljubić.
Egipatska zbirka u stalnom postavu, koja je danas otvorena javnosti, obuhvaća 600 predmeta koji su podijeljeni u nekoliko cjelina - brončani kipovi, sarkofazi, stele - nadgrobne ploče, skulpture, grobna oprema, nakit, posuđe i kozmetički pribor, kanopske vaze i papirusi.
Zanimljivost izložbe je posebna mala cjelina - "Etruščanska soba" s Zagrebačkom lanenom knjigom (najdužim poznatim etrurskim tekstom na svijetu) i tzv. Zagrebačkom mumijom na čijim povojim se taj tekst nalazi.
Autor egipatske zbirke je Igor Uranić, egiptolog, a likovni postav potpisuje arhitekt Mario Beusan.
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Anre Rendić-Miočević izrazio je zadovoljstvo bogatstvom te zbirke rekavši kako ta zbirka, s obzirom na porijeklo i pripadnost najzanimljivoj civilizaciji kao što je egipatska, i danas privlači velik interes stručnjaka i šire javnosti.
Dodao je kako su prvi posjetitelji stalnog postava i stručnjaci arheolozi, sudionici međunarodnog arheološkog skupa što se ovih dana održava u Zagrebu.
Zbirku stalnog novog postava otvorila je Andrea Zlatar, članica Gradskog poglavarstva.
Izložba egipatskih starina bila je zatvorena 1991., a nakon preuređenja zgrade 1999. bio je izložen privremeni postav s oko 60 predmeta.