Crnić je nakon sastanka s predsjednicima županijskih sudova na Brijunima izjavio kako već dugo vremena zastupa ideju da bi u kazneni sustav trebalo unijeti i doživotni zatvor, "ali ne kao odmazdu i vjerovanje da će se time spriječiti zločini, nego da bi društvo imalo mogućnost da se pojedincima koji ne spadaju među civilizirane ljude omogući siguran smještaj te da pritom i društvo ima sigurnost od njih".
"Osobno sam za uvođenje dugotrajne kazne zatvora u trajanju od 40 godina jer mislim da će se time postići svrha kažnjavanja. Više sam za to da se izriču oštrije kazne, posebice za ona djela koja su u porastu poput ubojstva, razbojništva te organizirani i gospodarski kriminal, nego za doživotnu kaznu koja ne bi bila u dovoljnoj mjeri preventivna", kazala je, pak, ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, koja je bila na sastanku Crnića s predsjednicima sudova.
Govoreći o mogućnost uvođenja doživotnog zatvora kazala je kako će od ključne važnosti biti ocjena stručnjaka, zbog čega je od instituta "Ivo Pilar" i naručila istraživanje u sklopu kojega bi se trebalo anketirati više od tisuću sudaca, tužitelja i odvjetnika o njihovom stavu prema doživotnoj zatvorskoj kazni.
U vrijeme bivše koalicijske vlasti Sabor je u srpnju 2003. prihvatio izmjene Kaznenog zakona (KZ) kojim je uvedena kazna doživotnog zatvora, no kako izmjene KZ-a nisu donesene potrebnom većinom glasova Ustavni sud ih je ukinuo.
Donošenju kasnije ukinutih izmjena KZ-a prethodile su polemike među pravnim stručnjacima, pa su se tako na tradicionalnom savjetovanju o kaznenom zakonodavstvu u Opatiji suci među sobom sporili treba li ili ne uvesti takvu kaznu.
Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić i tada se zalagao za doživotni zatvor, dok je, primjerice, sudac tog suda Milan Petranović ocijenio da je uvođenje takve zatvora sporno kad već postoji kazna dugotrajnoga zatvora od 20 do 40 godina. Profesor kaznenog prava Franjo Bačić ustvrdio je, pak, da je ta kazna neljudska, nehumana i etički neprihvatljiva jer je inspirirana osvetom i uvjerenjem da se čovjek ne može popraviti.
S druge strane, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i voditelj stručne skupine koja je izradila nacrt izmjene KZ-a Petar Novoselec ocijenio je da je doživotni zatvor "nezamjenjiva kazna kada su u pitanju najteži oblici genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti".
"Hoće li protivnici doživotnog zatvora prosvjedovati ako, primjerice, doživotni zatvor bude izrečen Slobodanu Miloševiću, bivšem jugoslavenskom predsjedniku optuženom pred Haškim sudom za ratne zločine počinjene i u Hrvatskoj", napisao je tada Novoselec u otvorenom pismu kritičarima uvođenja doživotnog zatvora.