Na temelju Rješenja Marijana Janjca, suca izvršenja kazne zatvora Županijskog suda u Karlovcu, Fikret Abdić sutra će biti upućen na Odjel za psihosocijalnu dijagnostiku Zatvora u Zagrebu.
Prema nalazu tog odjela te pravomoćne i izvršne presude Trećestupanjskog vijeća Vrhovnog suda, Središnji će ured Uprave za zatvorski sustav Ministarstva pravosuđa odrediti u koju će kaznionicu Fikret Abdić biti poslan na odsluženje 15-godišnje zatvorske kazne. U odsluženje zatvorske kazne bit će uračunato i vrijeme provedeno u pritvoru od 7. lipnja 2001., doznaje se od suca Janjca.
Međutim, Ervin Abdić, sin Fikreta Abdića, najavio je danas u telefonskom razgovoru za Hinu da će u zakonskom roku od trideset dana od pravomoćnosti presude, dakle do 7. travnja, Fikret Abdić uložiti ustavnu tužbu, te obitelj Abdić očekuje poništenje osuđujuće presude.
Ta činjenica ne znači odgađanje prebacivanja Abdića na Odjel za dijagnostiku Zatvora u Zagrebu, jer je presuda i pravomoćna i izvršna, a na Rješenje o upućivanju na izdržavanje zatvorske kazne Abdić se iz karlovačkog pritvora nije ni žalio.
Davorin Popović, odvjetnik Fikreta Abdića, kaže da će se ustavna tužba temeljiti na "činjenici da Vrhovni sud nije prihvatio činjenicu da u dokaznom postupku nije saslušan ni jedan svjedok obrane, a Vrhovnom je sudu dostavljena i lista pedeset zatvorenika logora i prihvatnih centara tzv. Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, čiji su iskazi drukčiji od onih svjedoka optužbe, kojih je dio naknadno potpisao da su bili prisiljeni na lažno svjedočenje".
Prema njegovim riječima, ustavnom će tužbom pokušati dokazati da je u dosadašnjem tijeku suđenja Fikretu Abdiću povrijeđeno pravo na obranu, na pravedno suđenje i pravo ravnopravnosti građana pred zakonom.
Karlovački Županijski sud je Abdića, u srpnju 2002., proglasio krivim za ratni zločin i osudio ga na 20 godina zatvora. U obrazloženju te presude, kao i kasnije u presudama Vrhovnog suda, ističe se da je dokazano da je Abdić, protivno Ustavu BiH, proglasio tzv. Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i kao vrhovni zapovjednik tzv. narodne obrane Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani protivnici uspostave AP ZB-a. U tim se logorima prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo ih na službu u paravojsci, a najmanje troje ljudi umrlo je zbog zlostavljanja u logorima kroz koje je prošlo oko pet tisuća ljudi.
Kazna je ipak ovoga mjeseca pravomoćnom i izvršnom presudom Vrhovnog suda smanjena s 20 na 15 godina uz stajalište da je kazna od 20 godina previsoka, "s obzirom na činjenicu cjelokupnog ratnog stanja i sveukupnost teških ratnih zločina koji su počinjeni na širem teritoriju formiranih država nakon raspada bivše SFRJ".